SVETICA · DJEVICA
Sveta Franciska Saleška (Leonija) Aviat
- Spomendan
- 10. siječnja
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1914.
Život
Sveta Franciska Saleška Aviat, krsnim imenom Léonie, rođena je 16. rujna 1844. godine u mjestu Sézanne u francuskoj pokrajini Champagne, u imućnoj građanskoj obitelji trgovaca Théodorea Aviata i Émilie Caillot. Krštena je već sutradan u mjesnoj župnoj crkvi. U dobi od jedanaest godina roditelji su je poslali u internat samostana sestara Pohoda Marijina (vizitantinki) u Troyesu. Ondje je primila prvu svetu pričest i potvrdu, a njezini duhovni učitelji i vođe bili su časna majka Marie de Sales Chappuis i kapelan otac Louis Brisson.
Nakon završetka školovanja otac ju je želio bogato udati, no Léonie je u srcu osjetila neodoljiv poziv da svoj život posveti Bogu. Prigodom posjeta jednoj tvornici stakla u rodnom Sézanneu, promatrajući mlade radnice koje su radile u teškim i ponižavajućim uvjetima, osjetila je duboko suosjećanje i spoznala svoje zvanje: biti uz te radnice, štititi ih i voditi k Bogu. Otac Louis Brisson već je bio pokrenuo dom za smještaj mladih radnica u industrijskom središtu Troyesa te je pozvao Léonie da preuzme vodstvo toga djela.
Dana 11. travnja 1866. godine Léonie je s prijateljicom Lucie Canuet započela zajednički život posvećen služenju radnicama. Dana 30. listopada 1868. godine obukla je redovnički habit uzevši ime sestra Franciska Saleška, čime je rođena Kongregacija sestara oblata svetoga Franje Saleškoga. Svečane zavjete položila je 11. listopada 1871. godine, a sljedeće je godine izabrana za prvu vrhovnu glavaricu. Spojila je blagi i radosni duh svetoga Franje Saleškoga sa socijalnim radom: otvarala je radničke domove, škole, strukovne radionice i internate, osiguravajući djevojkama posao, poštenu zaradu i vjerski odgoj.
Tijekom Francusko-pruskoga rata 1870. godine sestre su skrbile za ranjenike i spasavale radnice od gladi. Majka Franciska je s velikom poniznošću podnijela i teške nutarnje kušnje kada je nakon isteka mandata bila premještena u Pariz, suočena s hladnoćom i poniženjima od strane pojedinih novih poglavarica. Sve je podnosila u šutnji i ljubavi, sve dok 1893. godine nije ponovno jednoglasno izabrana za vrhovnu glavaricu.
Kada su početkom dvadesetoga stoljeća u Francuskoj doneseni protuvjerski zakoni kojima su zatvarani samostani i tjerane redovnice, majka Franciska je 1904. godine hrabro premjestila kuću maticu svoje družbe u Perugiu u Italiji. Ondje je u miru nastavila voditi zajednicu i brinuti se za radničku mladež. Preminula je sveto u Perugiji 10. siječnja 1914. godine od bronhopneumonije, u sedamdesetoj godini života.
Čuda
Za njezinu beatifikaciju priznato je čudesno ozdravljenje zabilježeno u Južnoj Africi, koje je ispitano i potvrđeno kao nadnaravni zahvat po njezinu zagovoru.
Za njezinu kanonizaciju ispitano je čudo koje se dogodilo petnaestogodišnjoj djevojčici Bernadette McKenzie iz mjesta Drexel Hill u Pennsylvaniji u Sjedinjenim Američkim Državama. Djevojčica je patila od teške i paralizirajuće bolesti kralježnice s deformitetima koji su joj prijetili trajnom nepokretnošću. Nakon što su se njezina obitelj i sestre oblate utekle zagovoru blažene Franciske Saleške Aviat, djevojčica je u trenu i potpuno ozdravila, a njezina se kralježnica u potpunosti ispravila, što su liječnici potvrdili kao znanstveno neobjašnjivo.
Štovanje i zaštitništvo
Francisku Salešku Aviat blaženom je proglasio papa Ivan Pavao II. 27. rujna 1992. godine, a svetom isti papa 25. studenoga 2001. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu. Njezin se liturgijski spomendan u Rimskom martirologiju slavi 10. siječnja, na dan njezina preminuća. Njezino tijelo preneseno je 1961. godine u crkvu svetoga Egidija u Troyesu u Francuskoj. Prikazuje se u redovničkom habitu sa salezijanskim križem na prsima, s knjigom pravila ili okružena mladim radnicama.
Isti dan, 10. siječnja, slave se i
- Blažena Ana od Anđela Monteagudo, djevica 17. stoljeće
- Blažena Marija od Žalosti Rodríguez Sopeña, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Beninkasa od Cave, opat 12. stoljeće
- Sveti Agaton, papa 7. stoljeće
- Sveti Arkoncije od Viviersa, biskup 8. stoljeće
- Sveti Domicijan Melitenski, biskup 7. stoljeće
- Sveti Pavao Pustinjak, pustinjak 4. stoljeće
- Sveti Valerik (Valerije) iz Bernagea, pustinjak 7. stoljeće
- Blaženi Egidije Di Bello, redovnik 16. stoljeće
- Blaženi Gonzalvo iz Amarantea, prezbiter 13. stoljeće
- Blaženi Grgur X., papa 13. stoljeće
- Sveti Grgur Niski, biskup 13. stoljeće
- Sveti Ivan Jeruzalemski, biskup 5. stoljeće
- Sveti Marcijan Carigradski, prezbiter 5. stoljeće
- Sveti Miltijad, papa 4. stoljeće
- Sveti Petar Urseolo, redovnik 10. stoljeće
- Sveti Petronije od Diea, biskup 5. stoljeće
- Sveti Vilim od Bourgesa, biskup 13. stoljeće