BLAŽENIK · PREZBITER I MUČENIK
Blaženi Jakov Gapp
- Spomendan
- 13. kolovoza
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1943.
Život
Blaženi Jakov Gapp rođen je 26. srpnja 1897. godine u mjestu Wattens u austrijskom Tirolu, kao najmlađe od sedmero djece u radničkoj obitelji Martina Gappa i Antonije rođene Wach. Na krštenju je primio ime Jakob. Školovao se u franjevačkoj gimnaziji u Hallu. U svibnju 1915. godine unovačen je u austrijsku vojsku te je služio na talijanskom bojištu Prvoga svjetskoga rata, gdje je bio ranjen i odlikovan Srebrnom medaljom za hrabrost. Pao je u zarobljeništvo u studenome 1918. u Riva del Gardi, odakle je oslobođen u kolovozu 1919. godine.
Privučen idealom kršćanskoga bratstva i odgoja, 13. kolovoza 1920. godine stupio je u novicijat Družbe Marijine (marianisti) u Greisinghofu. Prve zavjete položio je u Grazu, gdje je radio kao učitelj i sakristan, a doživotne zavjete 27. kolovoza 1925. godine u Antonyju u Francuskoj. Teološki studij završio je u Fribourgu u Švicarskoj, gdje ga je 5. travnja 1930. godine u katedrali svetoga Nikole za svećenika zaredio biskup Marius Besson. Djelovao je kao vjeroučitelj i kapelan u marianističkim školama u Grazu. Bio je svećenik duboke socijalne osjetljivosti; zimi je svoj ogrjevni ugljen dijelio siromasima, a za nezaposlene obitelji prikupljao hranu i odjeću.
Nakon pripojenja Austrije Trećem Reichu u ožujku 1938. godine, otac Gapp otvoreno je i neustrašivo ustao protiv nacionalsocijalizma, naviještajući da je nacistička ideologija rasizma i mržnje posve nespojiva s katoličkom vjerom. Odbio je nositi kukasti križ i pozdravljati nacističkim pozdravom, a učenicima je zabranjivao širenje mržnje prema Židovima i Česima, poučavajući ih da je kršćanin dužan ljubiti svakoga čovjeka bez obzira na rasu i vjeru. U listopadu 1938. Gestapo mu je zabranio poučavanje vjeronauka. U prosincu 1938. na propovijedi je javno branio papu Pija XI. od nacističkih kleveta i poticao vjernike da čitaju encikliku »Mit brennender Sorge«.
Zbog neposredne životne opasnosti poglavari su ga u siječnju 1939. poslali u Francusku u Bordeaux, a potom u svibnju iste godine u Španjolsku, gdje je služio u marianističkim zajednicama u Valenciji, Cádizu i San Sebastiánu. No Gestapo mu nije prestao pratiti trag. U jesen 1942. godine nacistički su agenti skovali podlu zamku: dva njemačka doušnika lažno su se predstavila kao progonjeni Židovi koji žele prijeći na katoličku vjeru i zatražila njegovu pomoć na francuskoj granici. Vođen svećeničkom ljubavlju prema progonjenima, otac Gapp pošao je k njima, no 9. studenoga 1942. u Hendayeu su ga zaskočili i uhitili agenti Gestapa te odveli u Berlin.
Tijekom višemjesečnih ispitivanja pokazao je toliku nepokolebljivost u obrani katoličke vjere da je sam Heinrich Himmler izjavio kako bi nacisti, da imaju makar jednoga čovjeka tako odanoga kao što je Gapp odan svojoj vjeri, vladali Europom. Dana 2. srpnja 1943. osuđen je na smrt zbog izdaje. Nekoliko sati prije smaknuća, 13. kolovoza 1943. godine u berlinskom zatvoru Plötzensee, napisao je oproštajno pismo poglavaru u kojem stoji: »Sve prolazi, samo Nebo ostaje!«. U 19 sati i 8 minuta giljotiniran je iz mržnje prema vjeri. Bojeći se da njegov grob ne postane mjesto hodočašća i otpora, nacisti su njegovo tijelo predali anatomskom institutu.
Štovanje i zaštitništvo
Njegovi zemaljski ostaci tek su 2002. godine identificirani i preneseni u Innsbruck, dok se njegov zavjetni prsten čuva u Greisinghofu. Papa Ivan Pavao II. proglasio je oca Jakova Gappa blaženim mučenikom 24. studenoga 1996. godine na Trgu svetoga Petra u Rimu.
Njegov se liturgijski spomendan slavi 13. kolovoza, na dan njegova mučeništva. U rodnom mjestu Wattensu i u crkvi u Orsièresu podignute su kapele u njegov spomen. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u svećeničkom odijelu marianista s križem i palmom mučeništva u ruci, često uz giljotinu ili svezanih ruku u stavu mirnoga predanja Bogu.
Isti dan, 13. kolovoza, slave se i
- Blažena Gertruda od Altenberga, opatica 13. stoljeće
- Blaženi Marko iz Aviana Cristofori, prezbiter 17. stoljeće
- Blaženi Modest García Martí, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Patrik O'Healy, biskup, i Kon O'Rourke, prezbiter, mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Sekundin Marija Ortega García, prezbiter, i devetnaest drugova, mučenici 20. stoljeće
- Sveta Radegunda, kraljica i redovnica 6. stoljeće
- Sveti Antioh od Lyona, biskup 5. stoljeće
- Sveti Benildo (Petar) Romançon, redovnik 19. stoljeće
- Sveti Ivan Berchmans, redovnik 17. stoljeće
- Sveti Kasijan Imolski, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Maksim Ispovjedalac, opat 7. stoljeće
- Sveti Poncijan, papa, i Hipolit, prezbiter, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Vigbert, prezbiter i opat 8. stoljeće
- Blaženi Ivan Agramunt, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Josip Bonet Nadal, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Petar Gabilhaud, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Vilim Freeman, prezbiter i mučenik 16. stoljeće