BLAŽENICA · DJEVICA I MUČENICA
Blažena Zdenka Cecilia Schelingová
- Spomendan
- 31. srpnja
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1955.
Život
Blažena Zdenka Cecilija Schelingová rođena je 24. prosinca 1916. u slovačkom mjestu Krivá na Oravi kao deseto od jedanaestero djece u skromnoj i pobožnoj obitelji Pavla Schelinga i Zuzane Pánikove. Redovnički poziv osjetila je upoznavši Milosrdne sestre svetoga Križa koje su došle poučavati u njezino rodno mjesto. Godine 1931. ušla je kao kandidatica u njihovu družbu, završila bolničku i radiološku školu te 30. siječnja 1937. položila prve zavjete uzevši redovničko ime Zdenka. Nakon službe u bolnici u Humennéu, od 1942. godine radila je na radiološkom odjelu državne bolnice u Bratislavi, gdje je 1943. položila i doživotne zavjete, predano i s velikom ljubavlju njegujući bolesnike.
Kada je 1948. u Čehoslovačkoj vlast preuzela komunistička partija, započeo je okrutan progon Crkve, a mnogi su svećenici i redovnici bili uhićeni i mučeni. Sestra Zdenka u bolnici se brinula za zlostavljane svećenike i potajno im omogućavala slavljenje svete mise. U veljači 1952. spasila je teško mučenog svećenika Štefana Koštiala, kojemu je prijetila smrt u sibirskim logorima, tako što je stražaru u čaj stavila sredstvo za spavanje i pomogla svećeniku da pobjegne iz bolnice.
Deset dana poslije, 29. veljače 1952., dok je pokušavala pomoći u bijegu još trojici svećenika i trojici bogoslova, upala je u policijsku zasjedu te je uhićena. Zatvorena je u hladnu ćeliju bez prozora i mjesecima podvrgnuta okrutnim premlaćivanjima i mučenjima kako bi odala suradnike, no ona nikoga nije izdala. Dana 17. lipnja 1952. osuđena je na dvanaest godina zatvora zbog navodne veleizdaje. Premještana je iz zatvora u zatvor u Bratislavi, Brnu i Pragu, a od posljedica zlostavljanja oboljela je od teškog raka dojke te je u praškoj zatvorskoj bolnici 1954. operirana bez anestezije. Kako ne bi umrla u zatvoru i postala mučenica u očima naroda, vlasti su je u travnju 1955. pustile na slobodu. Budući da se zbog policijskog pritiska nije smjela vratiti u svoj samostan, primila ju je prijateljica u Trnavi, gdje je smještena u bolnicu. Primivši svete sakramente, s radošću i praštanjem u srcu preminula je u zoru 31. srpnja 1955. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom mučenicom 14. rujna 2003. u Bratislavi za vrijeme svoga apostolskog pohoda Slovačkoj. Njezine se relikvije časte u crkvi Svetoga Križa u mjestu Podunajské Biskupice, a spomendan joj se slavi 31. srpnja.
Isti dan, 31. srpnja, slave se i
- Blaženi Dionizije Vicente Ramos, prezbiter, i Franjo Remón Játiva, redovnik, mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Everard Hanse, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Blaženi Franjo Stryjas, otac obitelji i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Jelena iz Skövdea, udovica i mučenica 12. stoljeće
- Sveti Fabije Zastavnik, mučenik 4. stoljeće
- Sveti German od Auxerrea, biskup 5. stoljeće
- Sveti Ignacije Lojolski, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Justin de Jacobis, biskup 19. stoljeće
- Sveti Kalimer od Milana, biskup 3. stoljeće
- Blaženi Ivan Colombini, redovnik 14. stoljeće
- Blaženi Ivan Franjo Jarrige de la Morélie du Breuil, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Jakov Buch Canals, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Mihael Oziębłowski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Demokrit, Sekund i Dionizije, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Petar Đoàn Công Quý, prezbiter, i Emanuel Lê Văn Phụng, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Petar Krizolog od Ravenne, biskup i crkveni naučitelj 5. stoljeće
- Sveti Tertulin, mučenik 3. stoljeće