Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 8. stoljeće › Životopisi › Sveti Anastazije Sinajski

Sveti Anastazije Sinajski
Klikni za povećanje
×
Sveti Anastazije Sinajski
Sveti Anastazije Sinajski. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · OPAT

Sveti Anastazije Sinajski

Spomendan
21. travnja
Razdoblje
8. stoljeće
Smrt
701.

Život

Sveti Anastazije Sinajski bio je znameniti opat, crkveni pisac, teolog i neumorni branitelj pravovjerne katoličke vjere koji je živio u sedmom i početkom osmoga stoljeća. Rođen je u Aleksandriji u prvoj polovici sedmoga stoljeća, gdje je stekao temeljitu filozofsku i teološku naobrazbu. Od rane mladosti osjetio je redovnički poziv te se zaputio na Sinajski poluotok, stupivši u glasoviti samostan svete Katarine na gori Sinaju. Ondje se posvetio strogom pokorničkom životu, postu, molitvi i motrenju Božje riječi, a redovnička su ga braća kasnije izabrala za hegumena (opata) sinajskoga samostana.

Njegovo je djelovanje bilo obilježeno beskompromisnom obranom istine protiv monofizitskoga i monotelitskoga krivovjerja, koja su nijekala puninu naravi i volja u utjelovljenom Sinu Božjemu. Zbog svoje neustrašivosti i gorljivosti u obrani vjere bio je poznat i prozvan "novim Mojsijem". Često je napuštao sinajsku samoću kako bi putovao po Egiptu, Siriji i Palestini, vodeći javne rasprave s hereticima i Židovima, te utvrđujući kršćanski puk u apostolskom nauku.

Njegovo glavno i najpoznatije djelo jest Vodič (Hodegos), napisan kao priručnik za obranu katoličke vjere protiv heretičkih napada, koji je u srednjem vijeku bio iznimno cijenjen i prepisivan na kršćanskom Istoku. Sastavio je također i Pobožni uvod u Heksameron u dvanaest knjiga, u kojemu mistično i duhovno tumači biblijski izvještaj o šest dana stvaranja svijeta. Napisao je brojne propovijedi za spasenje duša i duhovne spise koji su hranili vjeru mnogih naraštaja. Nakon dugotrajnoga i svetoga života posvećena molitvi, pisanju i obrani pravovjerja, sveti je Anastazije u miru usnuo u Gospodinu na gori Sinaju nakon 700. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Anastazija opata 21. travnja, ističući njegovu neumornu obranu pravovjerne vjere protiv monofizita na gori Sinaju i brojne propovijedi koje je sastavio za spasenje duša. Njegovo se ime od davnina s velikom pobožnošću čuva u liturgijskim knjigama Istočne i Zapadne Crkve. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao istočni monah i opat s dugom sijedom bradom, u redovničkom habitu s kapuljačom, držeći u ruci otvorenu knjigu svoga Vodiča i pero, često s gorskim krajolikom Sinaja u pozadini. Zaštitnik je teologa, apologeta, monaha i branitelja pravovjernoga nauka.

Isti dan, 21. travnja, slave se i