Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 8. stoljeće › Spomen › Sveti Vinebald od Heidenheima

SVETAC · OPAT

Sveti Vinebald od Heidenheima

Spomendan
18. prosinca
Razdoblje
8. stoljeće

Život

Sveti Vinebald (Vunibald) bio je engleski redovnik, opat i neumorni misionar koji je djelovao u Bavarskoj i Franačkoj tijekom osmoga stoljeća. Bio je sin svetoga Rikarda, vladara zapadnih Sasa, i brat svetoga Vilibalda i svete Valburge. Sa svojim ocem i bratom krenuo je na hodočašće u Rim, gdje je nakon očeve smrti stupio u samostan i posvetio se studiju i askezi.

Potaknut pozivom svoga rođaka svetoga Bonifacija, Vinebald je napustio Rim i otišao u Njemačku kako bi pomogao u evangelizaciji germanskih naroda. Zaređen je za svećenika u Tiringiji, a potom je sa žarom propovijedao u Bavarskoj i Franačkoj. Zajedno sa svojim bratom biskupom Vilibaldom utemeljio je 752. godine glasoviti dvostruki samostan u Heidenheimu u Bavarskoj, gdje je Vinebald postao opat muške redovničke zajednice, dok je žensku zajednicu vodila njihova sestra Valburga.

Vinebald je upravljao samostanom u duhu pravila svetoga Benedikta, odlikujući se iznimnom krotkošću, poniznošću i gostoljubivošću prema siromasima. Nakon dugotrajne bolesti koju je podnosio s potpunim predanjem u Božju volju, preminuo je u Heidenheimu 18. prosinca 761. godine, okružen bratom Vilibaldom i sestrom Valburgom.

Čuda

Gospodin je proslavio svetoga Vinebalda neraspadnutošću njegova tijela. Kada je osamnaest godina nakon njegove smrti njegov brat sveti Vilibald 776. godine dao otvoriti njegov grob radi prijenosa u novu samostansku crkvu u Heidenheimu, pronašao je svečevo tijelo posve očuvano i netaknuto, a iz njegova su groba potekla mnoga čudesna ozdravljenja bolesnika.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij bilježi spomendan svetoga Vinebalda 18. prosinca, spominjući njegovo englesko podrijetlo, suradnju sa svetim Bonifacijem i bratom Vilibaldom u evangelizaciji Germana te opatsku službu u Heidenheimu u Bavarskoj. Njegove se relikvije časte u Heidenheimu i Eichstättu. U umjetnosti se prikazuje kao benediktinski opat s pastoralom, knjigom pravila i mučeničkim vijencem ili putničkim štapom. Zaštitnik je građevinara, zabačenih župa i zagovornik bolesnika koji trpe od groznice i očnih bolesti.

Isti dan, 18. prosinca, slave se i