Klement Aleksandrijski: učitelj kršćanske škole u Aleksandriji
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Klement Aleksandrijski bio je učitelj kršćanske škole u Aleksandriji oko 200. godine. Obrazovane Grke vodio je od filozofije prema Kristu, Riječi Božjoj, a krštenima je pokazivao kako Krist, pravi Pedagog, odgaja čovjeka u svakodnevnom životu. Tit Flavije Klement rodio se oko 150. godine, vjerojatno u Ateni, u poganskoj obitelji. Kao mladić putovao je od učitelja do učitelja, po Grčkoj, južnoj Italiji i Istoku, dok…
Opširnije: Klement Aleksandrijski: učitelj koji je filozofe vodio Kristu
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Krist Riječ naš je Pedagog: On svoju djecu, krštenike, vodi s ljubavlju i popravljanjem prema životu u vrlini. Budući da kod čovjeka postoje ove tri stvari, navike, djela i strasti, navike su područje namijenjeno poticajnom govoru, vodiču prema pobožnosti, koji se poput brodske kobilice polaže u temelj izgradnje vjere. U tome se iznimno radujući i odričući se svojih starih mišljenja, po spasenju obnavljamo svoju…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Pravila za svakodnevni kršćanski život: hrana i piće, gozbe, odjeća, spavanje i bračni život. Držeći se dakle našega cilja i birajući Pisma koja se odnose na korist odgoja za život, moramo sada sažeto opisati kakav bi čovjek koji se naziva kršćaninom trebao biti tijekom cijeloga svojega života. Moramo prema tome početi od sebe samih i od toga kako trebamo ravnati sobom. Dužni smo stoga, čuvajući dužnu mjeru sklada…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
O istinskoj ljepoti, protiv raskoši i taštine, sa savjetima za svaki stalež života, zaključujući hvalospjevom Kristu Spasitelju. Čini se dakle da je najveća od svih pouka spoznati samoga sebe. Jer ako tko spozna sebe, spoznat će Boga; a spoznavši Boga, postat će sličan Bogu, ne noseći zlato ili duge haljine, nego čineći dobro i tražeći što je moguće manje stvari. Bogu samome uistinu ništa nije potrebno i najviše se…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Zašto Klement piše, vrijednost filozofije kao priprave za Krista te drevnost hebrejske mudrosti u usporedbi s grčkom. [Nedostaje početak].......... da ih možete čitati pri ruci i moći ih sačuvati. Treba li uopće ostavljati pisana djela iza sebe; ili ako treba, tko ih treba ostavljati? I ako je ono prvo posrijedi, kakva je potreba za pisanim djelima; a ako je ovo drugo, treba li njihovo sastavljanje povjeriti…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
O vjeri kao temelju spoznaje, o vrlinama i o Grcima koji su posuđivali od Hebreja. Budući da je Pismo nazvalo Grke kradljivcima barbarske filozofije, u nastavku će se morati razmotriti kako se to može ukratko pokazati. Jer nećemo samo pokazati da su oponašali i kopirali čudesa zabilježena u našim knjigama; nego ćemo dokazati, osim toga, da su plagirali i krivotvorili (budući da su naši spisi, kao što smo pokazali…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
O istinskoj uzdržljivosti i kršćanskoj ženidbi protiv gnostičkih sljedbi njegova vremena. I doista Valentinijanci, koji su odozgo iz božanskih emanacija izveli bračne parove, prihvaćaju brak: sljedbenici pak Bazilida kažu: »Kada su apostoli upitali nije li bolje ne ženiti se, kažu da je Gospodin odgovorio: 'Ne shvaćaju svi ovu riječ. Jer neki su eunuhi od rođenja, a drugi pak od nužde.'« Ovu izreku pak ovako tumače…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
O mučeništvu kao savršenoj ljubavi, o jednakom pozivu muškaraca i žena na savršenstvo te o pravome gnostiku. Slijedi, držim, da raspravim o mučeništvu i o tome tko je savršen čovjek. Uz te točke bit će obuhvaćeno ono što slijedi u skladu sa zahtjevima predmeta o kojima valja govoriti, kao i to kako i rob i slobodnjak moraju jednako filozofirati, bilo muškoga bilo ženskoga spola. A u nastavku, nakon što dovršimo ono…
Opširnije: Stromati Klementa Aleksandrijskoga, Četvrta knjiga
- Detalji
- Autor: Dragan J.
O vjeri i nadi, o simboličkom govoru kod Hebreja i Grka te o spoznaji Boga. O gnostiku je toliko toga, takoreći usputno, napisano. Prelazimo sada na nastavak i moramo ponovno razmatrati vjeru; jer postoje neki koji prave razliku, da se vjera odnosi na Sina, a spoznaja na Duha. Ali promaklo im je da, kako bismo uistinu vjerovali u Sina, moramo vjerovati da On jest Sin, i da je došao, i kako, i zašto, i u pogledu…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Prikaz istinskoga kršćanskog gnostika, čija je spoznaja sjedinjena s ljubavlju, te uloga i mjesto grčke filozofije u Božjem naumu spasenja. Šesti, a i sedmi Svitak gnostičkih bilježaka u skladu s istinskom filozofijom, ocrtavši koliko je bilo moguće etičko dokazivanje izneseno u njima i pokazavši kakav je gnostik u svome životu, prelaze na to da filozofima pokažu kako on nipošto nije bezbožan, kako oni drže, nego da…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Istinski je gnostik jedini uistinu pobožan čovjek: njegova molitva, njegovo bogoštovlje i njegov život u Bogu nasuprot podjelama krivovjerja. Sada je vrijeme da pokažemo Grcima kako je jedino gnostik uistinu pobožan; tako da filozofi, učeći kakav je istinski kršćanin, osude vlastitu glupost što nepromišljeno i bezobzirno progone [kršćansko] ime, te bez razloga nazivaju bezbožnima one koji poznaju pravoga Boga. I…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Nedovršena knjiga o metodi istraživanja, definiciji i dokazivanju, oruđima ispravnoga zaključivanja. No najdrevniji među filozofima nisu se dali zavesti u raspravljanje i sumnju, a još manje mi koji prionusmo uz uistinu pravu filozofiju, kojoj Pismo nalaže ispitivanje i istraživanje. Jer mlađi su među helenskim filozofima oni koje isprazna i jalova želja za slavom odvodi u beskorisno brbljanje u pobijanju i…
- Detalji
- Autor: Dragan J.
Klement poziva Grke da napuste idole, mitove i misterije te poslušaju novu pjesmu, Krista Riječ, koji jedini daje pravu spoznaju Boga i život vječni. Amfion Tebanski i Arion Metimnjanin bijahu obojica pjevači i obojica na glasu po predaji. Slave se u pjesmama sve do danas u zboru Grka; jedan jer je privlačio ribe, a drugi jer je snagom glazbe opasao Tebu zidinama. Jedan drugi, Tračanin, vješt majstor svoga umijeća…