Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 8. stoljeće › Životopisi › Sveti Hubert od Maastrichta

Sveti Hubert od Maastrichta
Klikni za povećanje
×
Sveti Hubert od Maastrichta
Sveti Hubert od Maastrichta. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Hubert od Maastrichta

Spomendan
30. svibnja
Razdoblje
8. stoljeće
Smrt
727.

Život

Sveti Hubert, apostol Ardena, trideset i prvi biskup Maastrichta i prvi biskup Liègea, rođen je oko 656. godine kao najstariji sin vojvode Bertranda od Akvitanije. U mladosti je boravio na dvoru u Neustriji, gdje je zbog svoje plemenitosti i ugleda stekao čast grofa palače. Zbog spletki majordoma Ebroina preselio se u Austraziju na dvor Pipina Heristalskoga, koji ga je postavio za upravitelja dvora. Godine 682. oženio se Floribanom, kćeri grofa Dagoberta od Louvaina, provodeći život u svjetovnim zabavama, a osobito u lovu kojemu je posvećivao gotovo sve svoje vrijeme.

Njegovo se čudesno obraćenje dogodilo na Veliki petak: dok su vjernici u crkvama razmatrali Gospodinovu Muku, Hubert je pošao u lov u guste šume Ardena. Progoneći veličanstvenoga jelena, životinja se iznenada zaustavila i okrenula prema njemu. Hubert je među jelenjim rogovima ugledao sjajno raspelo i začuo glas: "Huberte, ako se ne obratiš Gospodinu i ne počneš živjeti svetim životom, brzo ćeš sići u pakao!". Hubert je pao na koljena i upitao: "Gospodine, što hoćeš da učinim?", na što je primio odgovor: "Pođi k Lambertu i on će te poučiti".

Hubert je smjesta pošao u Maastricht k svetomu Lambertu, koji mu je postao duhovni vođa. Nakon rane smrti supruge, Hubert se odrekao vojvodstva i svjetovnih časti u korist brata, razdijelio imetak siromasima i zaređen je za svećenika, postavši najbliži suradnik biskupa Lamberta. Nakon Lambertova mučeništva u Liègeu, Hubert je izabran za njegova nasljednika na biskupskoj stolici.

Godine 720. svečano je prenio neraspadnute moći svetoga Lamberta iz Maastrichta u Liège, gdje je podigao katedralu na mjestu mučeništva i onamo trajno prenio biskupsko sjedište, položivši temelje budućega sjaja grada Liègea. Hubert je potom neumorno zalazio u najudaljenije i najnepristupačnije šume Ardena i Toksandrije, propovijedajući Krista, rušeći preostale poganske idole i privodeći puk kršćanskoj vjeri. Dok je boravio u Tervuerenu (Fura) radi posvete nove crkve, predosjetivši svoj odlazak, održao je oproštajni govor, obolio i preminuo u Gospodinu 30. svibnja 727. godine moleći Oče naš.

Čuda

Glavno čudo njegova života jest viđenje raspetoga Krista među rogovima jelena u ardenskoj šumi, koje je dovelo do njegova potpunoga obraćenja.

Također, kroz cijeli srednji vijek i kasnije, po njegovu su se zagovoru događala nebrojena čudesna ozdravljenja ljudi i životinja od bjesnoće; vjernici su se stoljećima utjecali njegovu zagovoru dotičući takozvani sveti Hubertov ključ i njegovu misnicu.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen preminuća svetoga Huberta biskupa 30. svibnja, a njegov se liturgijski blagdan slavi 3. studenoga, na dan svečanoga prijenosa njegovih relikvija u opatiju Saint-Hubert u Ardenima 825. godine. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ruhu s mitrom i štapom uz jelena s raspelom među rogovima, lovačkim rogom i lovačkim psima. Glavni je zaštitnik lovaca, šumara, oružara, strijelaca, grada Liègea, te se od starine zaziva protiv bjesnoće i ugriza bijesnih pasa.

Isti dan, 30. svibnja, slave se i