SVETAC · BISKUP
Sveti Hubert od Maastrichta
- Spomendan
- 30. svibnja
- Razdoblje
- 8. stoljeće
- Smrt
- 727.
Među najštovanijima: Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na poljskom području
Život
Sveti Hubert, apostol Ardena, trideset i prvi biskup Maastrichta i prvi biskup Liègea, rođen je oko 656. godine kao najstariji sin vojvode Bertranda od Akvitanije. U mladosti je boravio na dvoru u Neustriji, gdje je zbog svoje plemenitosti i ugleda stekao čast grofa palače. Zbog spletki majordoma Ebroina preselio se u Austraziju na dvor Pipina Heristalskoga, koji ga je postavio za upravitelja dvora. Godine 682. oženio se Floribanom, kćeri grofa Dagoberta od Louvaina, provodeći život u svjetovnim zabavama, a osobito u lovu kojemu je posvećivao gotovo sve svoje vrijeme.
Njegovo se čudesno obraćenje dogodilo na Veliki petak: dok su vjernici u crkvama razmatrali Gospodinovu Muku, Hubert je pošao u lov u guste šume Ardena. Progoneći veličanstvenoga jelena, životinja se iznenada zaustavila i okrenula prema njemu. Hubert je među jelenjim rogovima ugledao sjajno raspelo i začuo glas: "Huberte, ako se ne obratiš Gospodinu i ne počneš živjeti svetim životom, brzo ćeš sići u pakao!". Hubert je pao na koljena i upitao: "Gospodine, što hoćeš da učinim?", na što je primio odgovor: "Pođi k Lambertu i on će te poučiti".
Hubert je smjesta pošao u Maastricht k svetomu Lambertu, koji mu je postao duhovni vođa. Nakon rane smrti supruge, Hubert se odrekao vojvodstva i svjetovnih časti u korist brata, razdijelio imetak siromasima i zaređen je za svećenika, postavši najbliži suradnik biskupa Lamberta. Nakon Lambertova mučeništva u Liègeu, Hubert je izabran za njegova nasljednika na biskupskoj stolici.
Godine 720. svečano je prenio neraspadnute moći svetoga Lamberta iz Maastrichta u Liège, gdje je podigao katedralu na mjestu mučeništva i onamo trajno prenio biskupsko sjedište, položivši temelje budućega sjaja grada Liègea. Hubert je potom neumorno zalazio u najudaljenije i najnepristupačnije šume Ardena i Toksandrije, propovijedajući Krista, rušeći preostale poganske idole i privodeći puk kršćanskoj vjeri. Dok je boravio u Tervuerenu (Fura) radi posvete nove crkve, predosjetivši svoj odlazak, održao je oproštajni govor, obolio i preminuo u Gospodinu 30. svibnja 727. godine moleći Oče naš.
Čuda
Glavno čudo njegova života jest viđenje raspetoga Krista među rogovima jelena u ardenskoj šumi, koje je dovelo do njegova potpunoga obraćenja.
Također, kroz cijeli srednji vijek i kasnije, po njegovu su se zagovoru događala nebrojena čudesna ozdravljenja ljudi i životinja od bjesnoće; vjernici su se stoljećima utjecali njegovu zagovoru dotičući takozvani sveti Hubertov ključ i njegovu misnicu.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen preminuća svetoga Huberta biskupa 30. svibnja, a njegov se liturgijski blagdan slavi 3. studenoga, na dan svečanoga prijenosa njegovih relikvija u opatiju Saint-Hubert u Ardenima 825. godine. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ruhu s mitrom i štapom uz jelena s raspelom među rogovima, lovačkim rogom i lovačkim psima. Glavni je zaštitnik lovaca, šumara, oružara, strijelaca, grada Liègea, te se od starine zaziva protiv bjesnoće i ugriza bijesnih pasa.
Isti dan, 30. svibnja, slave se i
- Sveta Dimfna, djevica i mučenica 7. stoljeće
- Sveta Ivana Orleanska, djevica 15. stoljeće
- Sveti Anastazije od Pavije, biskup 7. stoljeće
- Sveti Ferdinand III., kralj 13. stoljeće
- Sveti Gabin, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Josip Marello, biskup 19. stoljeće
- Sveti Matija Kalemba Mulumba, mučenik 19. stoljeće
- Blaženi Oton Neururer, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Vilim Scott i Rikard Newport, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Sveti Bazilije i Emelija, supružnici 4. stoljeće
- Sveti Luka Kirby, Vilim Filby, Lovro Johnson i Toma Cottam, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće