SVETICA · DJEVICA I MUČENICA
Sveta Dimfna
- Spomendan
- 30. svibnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 700.
Život
Sveta Dimfna (poznata i kao Dympna ili Dimpna) bila je kreposna djevica i slavna Kristova mučenica koja je posvetila tlo Brabanta svojim uzvišenim svjedočanstvom za Spasitelja u sedmom stoljeću. Prema časnoj crkvenoj predaji, potjecala je s otoka Irske, gdje je bila kći jednoga mjesnoga kralja koji je još uvijek bio poganin. Njezina pobožna kršćanska majka odlikovala se iznimnom ljepotom i dubokom vjerom te se pobrinula da Dimfna u skrovitosti primi pouku u evanđeoskom nauku i sveto krštenje. Još u ranoj mladosti sveta je djevojka položila zavjet vječnoga djevičanstva, predavši svoje srce nebeskomu Zaručniku.
Nakon rane smrti njezine majke, kralj je utonuo u duboku tugu i duhovnu tamu. Pomračenoga uma i nošen grešnom strašću, zatražio je da oženi vlastitu kćer, jer je po ljepoti i plemenitosti bila vjerna slika svoje pokojne majke. Zgrožena tim bezbožnim prijedlogom i odlučna u očuvanju svoga zavjeta čistoće, Dimfna je potajno napustila očinski dvor u pratnji svetoga svećenika Gereberna, svoga duhovnoga oca, te još dvoje vjernih slugu. Pobjegli su preko mora i iskrcali se u luci Antwerpen, odakle su krenuli u unutrašnjost i stigli u malo naselje Gheel u Brabantu.
U Gheelu su se nastanili uz skromnu kapelu svetoga Martina, provodeći dane u potpunoj samoći, molitvi, postu i djelima kršćanskoga milosrđa prema mjesnim siromasima. No kraljevi su uhode ubrzo otkrili njihovo boravište pomoću irskoga novca kojim su plaćali hranu. Pomahnitali kralj stigao je s naoružanom pratnjom u Gheel te ponovno zatražio od kćeri da pođe s njim i pristane na bezbožni brak. Kada je sveta djevica to s gnušanjem odbila, kralj je zapovjedio slugama da pogube staroga svećenika Gereberna, a potom je sam vlastitim mačem odrubio glavu svojoj kćeri. Tako je sveta Dimfna, posvetivši tlo Brabanta svojom krvlju, primila dvostruki vijenac djevičanstva i mučeništva u sedmom stoljeću.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svete Dimfne djevice i mučenice 30. svibnja (dok se u pojedinim pokrajinama časti i 15. svibnja). Njezino je sveto tijelo položeno u katedralnoj crkvi svete Dimfne u Gheelu u Belgiji, dok su relikvije svetoga Gereberna prenesene u Xanten. U Gheelu su pronađeni drevni kameni sarkofazi i opeka s urezanim imenom DYMPNA.
Od najstarijih vremena sveta se Dimfna zaziva kao moćna zagovornica i zaštitnica oboljelih od duševnih bolesti, tjeskoba, neuroza i padavice. Oko njezina svetišta u Gheelu razvila se jedinstvena kršćanska zajednica koja stoljećima udomljuje i liječi duševne bolesnike u obiteljskim domovima uz rad i veliku ljubav. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao mlada kraljevna s krunom na glavi i mačem u ruci, dok joj pod nogama leži svezani zloduh. Zaštitnica je duševnih bolesnika, psihijatara, neurologa i žrtava obiteljskoga nasilja.
Isti dan, 30. svibnja, slave se i
- Sveta Ivana Orleanska, djevica 15. stoljeće
- Sveti Anastazije od Pavije, biskup 7. stoljeće
- Sveti Ferdinand III., kralj 13. stoljeće
- Sveti Gabin, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Hubert od Maastrichta, biskup 8. stoljeće
- Sveti Josip Marello, biskup 19. stoljeće
- Sveti Matija Kalemba Mulumba, mučenik 19. stoljeće
- Blaženi Oton Neururer, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Vilim Scott i Rikard Newport, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Sveti Bazilije i Emelija, supružnici 4. stoljeće
- Sveti Luka Kirby, Vilim Filby, Lovro Johnson i Toma Cottam, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće