SVETAC · BISKUP I OPAT
Sveti Kentigern (Mungo)
- Spomendan
- 13. siječnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 614.
Život
Sveti Kentigern, u narodu odmilja zvan Mungo, što na velškom jeziku znači Premili, rodio se oko 518. godine u Culrossu u Fifeu na tlu Škotske. Njegova majka Tenav bila je kći britanskoga kralja Lota. Odgojen je u kršćanskoj pobožnosti i ljubavi prema Bogu, provodeći mladost u molitvi i učenju svetih spisa. U svojoj dvadeset i petoj godini započeo je misionarski rad u mjestu Cathures uz rijeku Clyde, na području današnjega grada Glasgowa. Kršćanski kralj Strathclydea, Roderik Hael, s velikom je radošću dočekao svetoga muža te je isposlovao njegovo biskupsko posvećenje, koje se zbilo oko 540. godine.
Sljedećih trinaest godina Kentigern je neumorno propovijedao evanđelje u tom kraju, živeći iznimno strogim asketskim životom u skromnoj ćeliji na ušću potoka Molendinar u rijeku Clyde. Svojim svetim primjerom, krotkošću i vatrenim riječima privukao je mnoge pogane Kristu. Oko njega se okupila brojna kršćanska zajednica i monaško bratstvo uređeno prema uzoru prve Crkve, koje se nazivalo Clasgu, što znači draga obitelj, a iz kojega se kasnije razvio slavni grad Glasgow.
Kada je oko 553. godine u Strathclydeu ojačao protukršćanski pokret pod novim vladarom, Kentigern je bio prisiljen napustiti svoj zavičaj. Sklonio se u Wales, gdje je jedno vrijeme boravio sa svetim Davidom u Meneviji, a potom je na sjeveru Walesa utemeljio veliki samostan Llanelwy, današnji Saint Asaph, u kojemu je za svoga nasljednika postavio svetoga monaha Asafa. Nakon što je kršćanska pobjeda u bitki kod Arthureta 573. godine donijela mir, kralj Roderik je pozvao Kentigerna natrag u Strathclyde. Sveti se pastir vratio u pratnji mnogih učenika te je najprije postavio svoje biskupsko sjedište u Hoddamu, evangelizirajući krajeve Gallowayja i Cumberlanda, a oko 581. godine trajno se vratio u Glasgow. Ondje ga je posjetio i sveti Kolumba; dvojica su se svetaca bratski zagrlila, dugo razgovarala o nebeskim stvarima i izmijenila svoje pastirske štapove u znak trajnoga kršćanskoga zajedništva. Kentigern je preminuo u miru u Gospodinu u Glasgowu 13. siječnja 603. godine.
Čuda
Brojna su čudesa krasila život svetoga Kentigerna, a među njima je najpoznatije čudo s prstenom kraljice Languoreth. Kada je kraljica u neoprezu izgubila svoj kraljevski prsten, kralj joj je pod prijetnjom smrti zapovjedio da ga pokaže. Kraljica se u tjeskobi obratila svetomu Kentigernu, koji je poslao redovnika na rijeku Clyde da zabaci udicu. U ustima prve ulovljene ribe pronađen je izgubljeni prsten, čime je spašen kraljičin život i čast. Predaja bilježi da je kao dječak svojim molitvama oživio uginulog crvendaća te zapalio vatru iz smrznute hrastove grančice.
Štovanje i zaštitništvo
Katolička Crkva slavi spomendan svetoga Kentigerna 13. siječnja, kako stoji i u Rimskom martirologiju. Glavni je zaštitnik grada Glasgowa i cijele Škotske. Njegovo tijelo počiva u kripti velebne katedrale u Glasgowu, koja je podignuta njemu u čast na mjestu njegova prvobitnoga samostana. U kršćanskoj umjetnosti i na grbu grada Glasgowa prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i pastoralom, uz stablo, crvendaća, zvono i ribu koja u ustima drži prsten.
Isti dan, 13. siječnja, slave se i
- Blažena Veronika iz Binasca Negroni, djevica 15. stoljeće
- Blaženi Emil Szramek, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Juta iz Huya, pokornica 13. stoljeće
- Sveti Agrecije od Triera, biskup 4. stoljeće
- Sveti Gotfrid od Cappenberga, redovnik 12. stoljeće
- Sveti Hilarije iz Poitiersa, biskup i crkveni naučitelj 4. stoljeće
- Sveti Dominik Phạm Trọng Khảm, Luka Thìn i Josip Phạm Trọng Tả, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Gumesind, prezbiter, i Servideus, redovnik, mučenici 9. stoljeće
- Sveti Hermil i Stratonik, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Petar iz Kapitolijade, prezbiter i mučenik 8. stoljeće
- Sveti Remigije od Reimsa, biskup 4. stoljeće