SVETAC · BISKUP
Sveti Deziderije od Cahorsa
- Spomendan
- 15. studenoga
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 655.
Život
Sveti Deziderije rodio se krajem šestoga stoljeća u mjestu Obrege na granici Narbonske Galije, u uglednoj i imućnoj kršćanskoj obitelji koja je posjedovala velika imanja u pokrajini Albi. Njegov otac Salvije i majka Herhenefreda odgojili su ga u dubokoj pobožnosti. Zajedno s braćom Rustikom i Sijagrijem poslan je na dvor franačkoga kralja Klotarija II., gdje je stekao vrhunsko obrazovanje u dvorskoj školi. Na dvoru je obavljao visoku službu kraljevskoga rizničara, koju je zadržao i pod kraljem Dagobertom I., čiji je bio najuži povjerenik. Unatoč boravku među velikašima, Deziderije je živio poput skromnoga monaha, odlikujući se čistoćom srca i pravednošću.
Kada je njegov brat Rustik, biskup Cahorsa, ubijen 630. godine, kler i puk jednodušno su zatražili od kralja da im Deziderije bude pastir. Dagobert je dao svoj pristanak, pa je Deziderije iste godine posvećen za biskupa Cahorsa. Svoj ugled i veze s dvorom iskoristio je isključivo na korist Crkve i puka. Bio je neumoran graditelj: podigao je samostan svetoga Amancija pokraj Cahorsa, ženski samostan koji je povjerio opatici Aspaziji, a potpomogao je i utemeljenje glasovite opatije svetoga Petra u Moissacu. Sagradio je tri velike bazilike u Cahorsu: svete Marije, svetoga Petra i svetoga Julijana, te oratorij svetoga Martina.
Brinuo se i za vremenito blagostanje svojih sugrađana: sagradio je akvedukt te podigao i obnovio gradske zidine i kule radi zaštite od napada. Svojom je oporukom sva svoja golema imanja darovao katedrali, crkvama i samostanima. Razbolio se i preminuo u Gospodinu na svojemu imanju u pokrajini Albi 15. studenoga 655. godine, a njegovo je tijelo preneseno u Cahors i pokopano u crkvi svetoga Amancija.
Čuda
Brojna su se čudesa događala na grobu svetoga Deziderija neposredno nakon njegova ukopa, o čemu svjedoče najraniji crkveni zapisi. Bolesnici koji su dolazili na njegov grob zadobivali su zdravlje, slijepi su progledali, a uzeti su ponovno prohodali. Zabilježeno je da se tijekom prijenosa njegova tijela iz Albija u Cahors širio čudesan nebeski miomiris koji je ispunjavao sva mjesta kroz koja je povorka prolazila.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan svetoga Deziderija od Cahorsa slavi se 15. studenoga. Rimski martirologij slavi ga u Cahorsu u Akvitaniji kao biskupa koji je sagradio mnoge crkve, samostane i zdanja za opće dobro, ne propuštajući pripraviti duše kao pravi Kristov hram za nebeskoga Zaručnika. Samostan koji je podigao kasnije je prozvan Saint-Géry u njegovu čast. U sakralnoj ikonografiji prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i pastoralom, držeći u ruci maketu grada, akvedukta ili crkve. Zaštitnik je grada Cahorsa, graditelja i arhitekata.
Isti dan, 15. studenoga, slave se i
- Blažena Lucija Broccadelli iz Narnija, redovnica 16. stoljeće
- Blažena Marija od Muke Hélène de Chappotin de Neuville, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Hugo Cook Faringdon, opat, Ivan Eynon i Ivan Rugg, mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Kajo Korejski, vjeroučitelj i mučenik 17. stoljeće
- Blaženi Rikard Whiting, opat, Rogerij James i Ivan Thorne, mučenici 16. stoljeće
- Sveti Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj 13. stoljeće
- Sveti Feliks od Nole, biskup 3. stoljeće
- Sveti Fintan od Rheinaua, pustinjak 9. stoljeće
- Sveti Leopold III. Babenberški, markgrof 12. stoljeće
- Sveti Maklovije (Malo), biskup 7. stoljeće
- Sveti Rok González i Alfons Rodríguez, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Sveti dvadeset hiponskih mučenika (Fidencijan, Valerijana i Viktorija), mučenici 3. stoljeće
- Sveti Gurije i Samona, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Josip Mukasa Balikuddembe, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Josip Pignatelli, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Marin, biskup, i Anijan, mučenici 7. stoljeće
- Sveti Rafael od svetog Josipa Kalinowski, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Sidonije, opat 7. stoljeće