Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 16. stoljeće › Životopisi › Blaženi Rikard Whiting, opat, Rogerij James i Ivan Thorne

BLAŽENICI · MUČENICI

Blaženi Rikard Whiting, opat, Rogerij James i Ivan Thorne

Spomendan
15. studenoga
Razdoblje
16. stoljeće
Smrt
1539.

Život

Blaženi Rikard Whiting rođen je oko 1460. godine u Wringtonu u grofoviji Somerset. Odgojen je u samostanskoj školi slavne opatije u Glastonburyju, najstarijega i najuglednijega engleskog samostana koji potječe još iz prvih stoljeća kršćanstva na tom tlu. Kao mladić obukao je habit Reda svetoga Benedikta, a potom je poslan na studij u Cambridge, gdje je stekao naslov magistra slobodnih umijeća i 1505. godine postao doktor bogoslovlja. Za svećenika ga je 1501. godine zaredio biskup Thomas Cornish.

U opatiji Glastonbury dugi je niz godina savjesno obavljao službu komornika. Nakon smrti opata Richarda Beerea u veljači 1525. godine, redovnička je zajednica povjerila izbor novoga poglavara kardinalu Thomasu Wolseyju, koji je 3. ožujka 1525. godine imenovao Rikarda Whitinga za šezdeset i prvoga opata Glastonburyja. Prvo desetljeće njegove uprave proteklo je u procvatu samostana, miru i uzornom opsluživanju redovničkih pravila. Opat Whiting bio je mudar duhovnik, vrstan upravitelj i brižan otac zajednice koja je brojila oko stotinu monaha i odgajala brojne mladiće. Kraljevski vizitatori u početku su posvjedočili da je u opatiji sve u najboljem redu.

No, kada je Henrik VIII. pokrenuo silovito zatvaranje samostana i pljačku crkvenih dobara, Glastonbury je do početka 1539. godine ostao jedina nepokorena redovnička kuća u Somersetu. Ostarjeli opat Rikard odlučno je odbio predati svetinju i potpisati dragovoljno ukinuće opatije. Dana 19. rujna 1539. godine kraljevski povjerenici Layton, Pollard i Moyle nenadano su upali na samostanski posjed Sharpham, uhitili opata i proveli premetačinu. U riznici su pronašli skriveno crkveno posuđe i spise koji su branili zakonitost braka kraljice Katarine Aragonske.

Opat je odveden u London i zatočen u tamnicu Tower, gdje ga je sam Thomas Cromwell podvrgnuo ispitivanjima. Cromwell je u svojim zabilješkama unaprijed zapisao da opat mora biti osuđen i pogubljen u Glastonburyju. Premda je kao član Doma lordova imao pravo na suđenje u Parlamentu, poslan je u Wells gdje je nad njim proveden prividni proces pod lažnom optužbom za veleizdaju i pljačku crkve.

Zajedno s njim osuđena su i njegova dva vjerna monaha: Ivan Thorne, samostanski rizničar, i Rogerij James, sakristan, koji su pomagali u čuvanju posvećenoga crkvenog posuđa od svjetovnih otimača. Dana 15. studenoga 1539. godine starac Rikard i njegova dva subrata privezani su za lese i konjima vučeni kroz blato na vrh brda Glastonbury Tor iznad grada. Ondje su podnijeli strahotu vješanja, vađenja utrobe i komadanja tijela. Opatova glava nabijena je na kolac iznad vrata napuštene opatije, a dijelovi njegova tijela izloženi su na javnim mjestima u Wellsu, Bathu, Ilchesteru i Bridgwateru. Njegovom mučeničkom smrću ugašena je drevna glastonburyjska opatija.

Štovanje i zaštitništvo

Blaženi Rikard Whiting, Rogerij James i Ivan Thorne primili su vijenac mučeništva položivši život za čast Krista i slobodu Crkve. Papa Lav XIII. proglasio ih je blaženima 13. svibnja 1895. godine. Njihov se zajednički liturgijski spomendan slavi 15. studenoga.

U muzeju u Glastonburyju i danas se čuvaju sat i pečat posljednjega opata. U biskupiji Clifton jedno je pastoralno područje nazvano u čast blaženoga Rikarda Whitinga. U umjetnosti se blaženi Rikard prikazuje kao ostarjeli benediktinski opat u habitu, sa štapom u ruci, često okružen dvojicom svojih monaha na vrhu brda Tor, s raspelom u ruci i palmom mučeništva.

Isti dan, 15. studenoga, slave se i