BLAŽENICI · MUČENICI
Blaženi Rikard Whiting, opat, Rogerij James i Ivan Thorne
- Spomendan
- 15. studenoga
- Razdoblje
- 16. stoljeće
- Smrt
- 1539.
Život
Blaženi Rikard Whiting rođen je oko 1460. godine u Wringtonu u grofoviji Somerset. Odgojen je u samostanskoj školi slavne opatije u Glastonburyju, najstarijega i najuglednijega engleskog samostana koji potječe još iz prvih stoljeća kršćanstva na tom tlu. Kao mladić obukao je habit Reda svetoga Benedikta, a potom je poslan na studij u Cambridge, gdje je stekao naslov magistra slobodnih umijeća i 1505. godine postao doktor bogoslovlja. Za svećenika ga je 1501. godine zaredio biskup Thomas Cornish.
U opatiji Glastonbury dugi je niz godina savjesno obavljao službu komornika. Nakon smrti opata Richarda Beerea u veljači 1525. godine, redovnička je zajednica povjerila izbor novoga poglavara kardinalu Thomasu Wolseyju, koji je 3. ožujka 1525. godine imenovao Rikarda Whitinga za šezdeset i prvoga opata Glastonburyja. Prvo desetljeće njegove uprave proteklo je u procvatu samostana, miru i uzornom opsluživanju redovničkih pravila. Opat Whiting bio je mudar duhovnik, vrstan upravitelj i brižan otac zajednice koja je brojila oko stotinu monaha i odgajala brojne mladiće. Kraljevski vizitatori u početku su posvjedočili da je u opatiji sve u najboljem redu.
No, kada je Henrik VIII. pokrenuo silovito zatvaranje samostana i pljačku crkvenih dobara, Glastonbury je do početka 1539. godine ostao jedina nepokorena redovnička kuća u Somersetu. Ostarjeli opat Rikard odlučno je odbio predati svetinju i potpisati dragovoljno ukinuće opatije. Dana 19. rujna 1539. godine kraljevski povjerenici Layton, Pollard i Moyle nenadano su upali na samostanski posjed Sharpham, uhitili opata i proveli premetačinu. U riznici su pronašli skriveno crkveno posuđe i spise koji su branili zakonitost braka kraljice Katarine Aragonske.
Opat je odveden u London i zatočen u tamnicu Tower, gdje ga je sam Thomas Cromwell podvrgnuo ispitivanjima. Cromwell je u svojim zabilješkama unaprijed zapisao da opat mora biti osuđen i pogubljen u Glastonburyju. Premda je kao član Doma lordova imao pravo na suđenje u Parlamentu, poslan je u Wells gdje je nad njim proveden prividni proces pod lažnom optužbom za veleizdaju i pljačku crkve.
Zajedno s njim osuđena su i njegova dva vjerna monaha: Ivan Thorne, samostanski rizničar, i Rogerij James, sakristan, koji su pomagali u čuvanju posvećenoga crkvenog posuđa od svjetovnih otimača. Dana 15. studenoga 1539. godine starac Rikard i njegova dva subrata privezani su za lese i konjima vučeni kroz blato na vrh brda Glastonbury Tor iznad grada. Ondje su podnijeli strahotu vješanja, vađenja utrobe i komadanja tijela. Opatova glava nabijena je na kolac iznad vrata napuštene opatije, a dijelovi njegova tijela izloženi su na javnim mjestima u Wellsu, Bathu, Ilchesteru i Bridgwateru. Njegovom mučeničkom smrću ugašena je drevna glastonburyjska opatija.
Štovanje i zaštitništvo
Blaženi Rikard Whiting, Rogerij James i Ivan Thorne primili su vijenac mučeništva položivši život za čast Krista i slobodu Crkve. Papa Lav XIII. proglasio ih je blaženima 13. svibnja 1895. godine. Njihov se zajednički liturgijski spomendan slavi 15. studenoga.
U muzeju u Glastonburyju i danas se čuvaju sat i pečat posljednjega opata. U biskupiji Clifton jedno je pastoralno područje nazvano u čast blaženoga Rikarda Whitinga. U umjetnosti se blaženi Rikard prikazuje kao ostarjeli benediktinski opat u habitu, sa štapom u ruci, često okružen dvojicom svojih monaha na vrhu brda Tor, s raspelom u ruci i palmom mučeništva.
Isti dan, 15. studenoga, slave se i
- Blažena Lucija Broccadelli iz Narnija, redovnica 16. stoljeće
- Blažena Marija od Muke Hélène de Chappotin de Neuville, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Hugo Cook Faringdon, opat, Ivan Eynon i Ivan Rugg, mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Kajo Korejski, vjeroučitelj i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj 13. stoljeće
- Sveti Deziderije od Cahorsa, biskup 7. stoljeće
- Sveti Feliks od Nole, biskup 3. stoljeće
- Sveti Fintan od Rheinaua, pustinjak 9. stoljeće
- Sveti Leopold III. Babenberški, markgrof 12. stoljeće
- Sveti Maklovije (Malo), biskup 7. stoljeće
- Sveti Rok González i Alfons Rodríguez, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Sveti dvadeset hiponskih mučenika (Fidencijan, Valerijana i Viktorija), mučenici 3. stoljeće
- Sveti Gurije i Samona, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Josip Mukasa Balikuddembe, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Josip Pignatelli, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Marin, biskup, i Anijan, mučenici 7. stoljeće
- Sveti Rafael od svetog Josipa Kalinowski, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Sidonije, opat 7. stoljeće