Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 16. stoljeće › Životopisi › Sveta Margareta Ward

Sveta Margareta Ward
Klikni za povećanje
×
Sveta Margareta Ward
Sveta Margareta Ward. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETICA · MUČENICA

Sveta Margareta Ward

Spomendan
30. kolovoza
Razdoblje
16. stoljeće
Smrt
1588.

Život

Sveta Margareta Ward, u kršćanskom narodu prozvana Biserom Tyburna, rođena je oko 1550. godine u Congletonu u grofoviji Cheshire u Engleskoj. Potjecala je iz ugledne obitelji. Tijekom mladosti preselila se u London, gdje je živjela i radila kao družbenica u domu plemenite gospođe Whittle. U toj kući, u kojoj se njegovala vjernost Katoličkoj Crkvi i tajno pomagalo prognanicima, Margareta je saznala za teške muke i zatočeništvo katoličkoga svećenika Williama Watsona, zatvorenoga u zloglasnoj londonskoj tamnici Bridewell. Svećenik je ondje bio izložen batinama i zlostavljanju kako bi ga se prisililo na otpadništvo od vjere.

Potaknuta evanđeoskom ljubavlju i hrabrošću, Margareta je odlučila pomoći zatvorenomu svećeniku. Zatražila je i dobila dopuštenje da ga posjećuje u tamnici, noseći mu hranu. U početku su je tamničari strogo pretraživali pri svakom ulasku i izlasku, no njezina blagost i prividna bezazlenost s vremenom su otupile njihovu budnost. Kada su pretrage postale površne, uspjela je u košari s namirnicama unijeti čvrsto uže kako bi se svećenik mogao spustiti kroz prozor svoje ćelije.

Margareta je potom unajmila lađara na rijeci Temzi koji je trebao prihvatiti bjegunca. Međutim, u dogovoreno vrijeme lađar se uplašio i odbio izvršiti dogovor. U toj tjeskobi Margareta se obratila mladom pobožnom Ircu Johnu Rocheu, koji je spremno prihvatio opasnu zadaću. Roche je osigurao čamac i doveo ga pod zatvorske zidine. Svećenik se uspješno spustio niz uže, premda je pri padu slomio ruku i nogu, a John Roche zamijenio je svoju odjeću s njegovom kako bi mu omogućio siguran bijeg u tajno skrovište. No uže ostavljeno na zidinama i prepoznata odjeća Johna Rochea ubrzo su vlasti doveli do Margarete Ward.

Oboje su uhićeni i bačeni u teške okove. Margareta je bila podvrgnuta strahovitim mukama: okrutno su je bičevali i danima držali obješenu za zapešća tako da je vršcima prstiju jedva dodirivala tlo, što joj je prouzročilo oduzetost udova. Sveti Robert Southwell zabilježio je da su te patnje samo još više ojačale njezinu slavnu dušu za posljednju borbu. Pred sudom u Newgateu 26. kolovoza 1588. godine nije zanijekala ništa od onoga što je učinila, rekavši da je sretna što je nevino janje izbavila iz ruku krvožednih vukova. Odbila je tražiti kraljičino pomilovanje i odbacila ponudu da spasi život sudjelovanjem u protestantskom bogoslužju. Osuđena je na smrt vješanjem. Dana 30. kolovoza 1588. godine izvedena je na stratište u Tyburnu, gdje je radosna srca primila mučeničku krunu zajedno s Johnom Rocheom, svećenikom Richardom Leighom te laicima Edwardom Shelleyjem, Richardom Martinom i Richardom Lloydom.

Štovanje i zaštitništvo

Sveta Margareta Ward i blaženi John Roche uvršteni su među engleske mučenike koje je papa Pio XI. proglasio blaženima 15. prosinca 1929. godine. Papa Pavao VI. svečano ju je kanonizirao 25. listopada 1970. godine u skupini Četrdeset mučenika Engleske i Walesa. Njezin liturgijski spomendan slavi se na dan njezina mučeništva, 30. kolovoza. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se s palmom mučeništva, često kako u rukama drži uže ili košaru, s prizorom tamnice i vješala u pozadini.

Isti dan, 30. kolovoza, slave se i