Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 16. stoljeće › Životopisi › Blaženi Robert Anderton i Vilim Marsden

Blaženi Robert Anderton i Vilim Marsden
Klikni za povećanje
×
Blaženi Robert Anderton i Vilim Marsden
Blaženi Robert Anderton i Vilim Marsden. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICI · PREZBITERI I MUČENICI

Blaženi Robert Anderton i Vilim Marsden

Spomendan
25. travnja
Razdoblje
16. stoljeće
Smrt
1586.

Život

Blaženi Robert Anderton i Vilim Marsden bili su engleski svećenici koji su u vrijeme progona pod kraljicom Elizabetom I. položili svoje živote za vjeru. Obojica su rođena oko 1560. godine u grofoviji Lancashire te su bili prijatelji od rane mladosti. Školovali su se na Sveučilištu u Oxfordu, Robert na Brasenose Collegeu, a Vilim na St. Mary Hallu. Uvidjevši ljepotu katoličke istine, obojica su se obratila na katoličku vjeru i 1580. otišla na kontinent, stupivši u Engleski kolegij u Reimsu. Ondje su završili studije te su 31. ožujka 1585. zajedno zaređeni za svećenike.

Nakon ređenja ukrcali su se na brod 4. veljače 1586. kako bi započeli tajnu misiju u Engleskoj. Tijekom plovidbe preko La Manchea zahvatila ih je strašna oluja te se lađa našla u pogibelji. Pobožni svećenici žarko su se molili Bogu da im podari milost da umru na kopnu za vjeru, a ne u morskim dubinama. Oluja je njihov brod izbacila na obalu otoka Wight, gdje su ih mjesne vlasti odmah prepoznale i uhitile. Na sudu su se branili da nisu prekršili kraljičin zakon o zabrani ulaska svećenika, jer nisu u zemlju stupili svojom voljom, nego ih je nevrijeme bacilo na obalu.

Prevezeni su u London, gdje su ih podvrgnuli ispitivanju o prvenstvu krune u duhovnim stvarima. Premda su izjavili da kraljicu Elizabetu priznaju kao zakonitu vladaricu u svim svjetovnim poslovima, odlučno su odbili položiti prisegu kojom bi zanijekali duhovnu vlast rimskoga pape. Zbog toga su osuđeni za veleizdaju. Vraćeni su na otok Wight te su 25. travnja 1586. blizu mjesta gdje su doživjeli brodolom podnijeli mučeničku smrt vješanjem i rasijecanjem. Podnijeli su smrt vedra i mirna srca, slaveći Boga što je uslišao njihovu molitvu.

Štovanje i zaštitništvo

Blaženima ih je proglasio papa Pio XI. 1929. godine. Njihov spomendan u Rimskome martirologiju slavi se 25. travnja. Časte se kao primjeri svećeničkoga bratstva, pouzdanja u Božju providnost i nepokolebljive vjernosti Petrovoj Stolici.

Isti dan, 25. travnja, slave se i