BLAŽENIK · MUČENIK
Blaženi Ivan Storey
- Spomendan
- 1. lipnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
Život
Blaženi Ivan Storey rođen je 1504. godine u Engleskoj te je postao jedan od najuglednijih pravnika svoga doba. Školovao se na oxfordskom sveučilištu, gdje je stekao doktorat obaju prava i postao prvi profesor građanskoga prava na kolegiju Pembroke. Bio je revan član engleskoga parlamenta, poznat po svojoj nepokolebljivoj odanosti rimskome biskupu i obrani katoličke vjere.
Kada su pod mladim kraljem Edvardom VI. doneseni protukatolički zakoni, Ivan Storey se hrabro usprotivio u parlamentu, rekavši pred svima: »Teško zemlji u kojoj je kralj dijete« (Prop 10,16Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste.). Zbog tih je riječi bio uhićen i zatvoren u Londonski toranj. U vrijeme katoličke obnove pod kraljicom Marijom Tudor bio je oslobođen i postavljen na visoke sudske položaje, gdje je neumorno radio na obnovi katoličke stege i crkvenih prava. No, dolaskom na vlast kraljice Elizabete I. ponovno je odbio položiti prisegu o kraljevskoj prevlasti nad Crkvom.
Zbog svoje privrženosti papi ponovno je utamničen, ali je 1563. godine uspio pobjeći u Flandriju. Ondje je stupio u službu španjolskoga kralja kao carinski službenik u luci Antwerpen, pregledavajući brodove kako bi spriječio unos krivovjernih knjiga. Elizabetini tajni agenti skovali su urotu: namamili su ga na engleski brod pod izlikom carinskoga pregleda, zatvorili u potpalublje i prevezli natrag u Englesku.
Nakon višemjesečnoga tamnovanja i okrutnih ispitivanja, Ivan je izveden pred sud u Londonu. Odbio je priznati nadležnost elizabetanskoga suda, izjavivši da priznaje jedino vrhovnu duhovnu vlast pape. Osuđen je na smrt zbog veleizdaje te je 1. lipnja 1571. godine dovučen na stratište Tyburn u Londonu. Podnio je strašne muke vješanja i komadanja tijela dok je još bio živ, radosno zazivajući Kristovo ime i prešavši kroz prolazne boli u vječno blaženstvo.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan blaženoga Ivana Storeya slavi se 1. lipnja. Blaženim ga je proglasio papa Lav XIII. 1886. godine u skupini pedeset i četiri engleska mučenika. U umjetnosti se prikazuje u pravničkoj i akademskoj odjeći s doktorskom kapom, držeći knjigu crkvenih zakona i palmu pobjede pred vješalima.
Isti dan, 1. lipnja, slave se i
- Blaženi Alfons Navarrete, Ferdinand od svetog Josipa de Ayala, prezbiteri, i Leon Tanaka, redovnik, mučenici 17. stoljeće
- Sveti Flor od Lodèvea, biskup 4. stoljeće
- Sveti Fortunat iz Montefalca, prezbiter 4. stoljeće
- Sveti Injigo (Eneko) od Oñe, opat 11. stoljeće
- Sveti Justin, filozof i mučenik 2. stoljeće
- Sveti Kaprazije Lerinski, samotnjak 5. stoljeće
- Sveti Prokolo Bolonjski, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Ronan od Quimpera, biskup i pustinjak 7. stoljeće
- Sveti Šimun od Triera, pustinjak 11. stoljeće
- Sveti Vistan (Wigstan), mučenik 9. stoljeće
- Blaženi Ivan Krstitelj Scalabrini, biskup 20. stoljeće
- Blaženi Ivan Krstitelj Vernoy de Montjournal, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Ivan Pelingotto, trećoredac 14. stoljeće
- Blaženi Teobald iz Albe, nosač 12. stoljeće
- Sveti Amon, Zenon, Ptolemej, Ingen, vojnici, i Teofil, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Hanibal Marija Di Francia, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Hariton, Harita, Evelpist, Hijeraks, Peon i Liberijan, mučenici 2. stoljeće
- Sveti Ishirion i pet vojnika, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Josip Túc, mučenik 19. stoljeće