Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 16. stoljeće › Životopisi › Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio

Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio
Klikni za povećanje
×
Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio
Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · UDOVICA

Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio

Spomendan
23. rujna
Razdoblje
16. stoljeće
Smrt
1520.

Život

Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio rođena je 1472. godine u Bologni u uglednoj građanskoj obitelji javnoga bilježnika Silverija Dugliolija i njegove supruge Pentisilee Boccaferri. Odgojena u iskrenoj vjeri i bogoljubnosti, u djevojačkoj je dobi žarko željela napustiti svjetovni način života i stupiti među siromašne sestre klarise u samostan Corpus Domini u Bologni. Međutim, njezini su se roditelji odlučno usprotivili toj želji te su joj ugovorili brak s mnogo starijim bilježnikom Benedettom dall'Oliom. Želeći poslušati roditelje i videći u tome put poniznosti, petnaestogodišnja Jelena pristala je na udaju 1487. godine.

Brak je potrajao punih trideset godina u iznimnom kršćanskom skladu, miru i međusobnom poštovanju. Supružnici nisu imali djece, a predaja bilježi da su se zajednički zavjetovali na čistoću u braku, nasljedujući uzor svetih supružnika. Jelena je s majčinskom ljubavlju preuzela brigu o odgoju nećaka i nećakinje, podupirući nećaka koji je poslije postao dominikanski redovnik.

Njezin je duhovni život bio usko vezan uz crkvu svetoga Ivana na Gori (San Giovanni in Monte) u Bologni, koju su vodili regularni kanonici. Gledajući u svetoj Ceciliji uzor djevičanstva i predanja Bogu, Jelena je gajila posebnu pobožnost prema toj rimskoj mučenici. Kardinal Francesco Alidosi, papinski legat u Bologni, darovao joj je relikviju svete Cecilije. Za kapelu posvećenu toj mučenici u crkvi svetoga Ivana na Gori, Jelena je s velikim žarom naručila slavnu oltarnu sliku »Zanos svete Cecilije«, remek-djelo velikoga slikara Raffaella Sanzija.

Bila je obdarena rijetkim mističnim darovima, mudrošću i pronicavošću, pa su se za njezine duhovne savjete zanimali brojni crkveni velikodostojnici, a glas o njezinoj svetosti dopro je i do papa Julija II. i Lava X. Nakon muževe smrti 1516. godine, Jelena je provela preostale četiri godine života u svetoj udovičkoj povučenosti, moleći i pomažući siromašnima. U tom je razdoblju napisala i kratak duhovni spis o kršćanskom savršenstvu i duhovnome životu. Preminula je sveto u Bologni 23. rujna 1520. godine.

Čuda

Nakon Jelenina preminuća zabilježena su brojna čudesa i uslišenja po njezinu zagovoru. Kada je njezin grob naknadno otvoren, tijelo joj je pronađeno posve neraspadnuto i očuvano od svakoga raspadanja, što je bio očit znak njezine ugodnosti pred Bogom. Kardinal Prospero Lambertini, kasniji papa Benedikt XIV., u svome glasovitom djelu o proglašenju svetaca istaknuo je upravo blaženu Jelenu kao uzoran primjer autentičnoga i spontanoga štovanja koje vjerni puk iskazuje svetim Božjim ugodnicima.

Štovanje i zaštitništvo

Grob i neraspadnuto tijelo blažene Jelene Duglioli počivaju u kapeli u crkvi svetoga Ivana na Gori u Bologni, gdje joj vjernici i danas s pobožnošću dolaze. Papa Lav XII. službeno je potvrdio njezino štovanje od pamtivijeka dekretom Svete kongregacije obreda od 26. ožujka 1828. godine, dodijelivši joj naslov blaženice.

U Rimskom martirologiju njezin se spomendan slavi 23. rujna, na dan njezina rođenja za nebo. U umjetnosti se prikazuje s križem, krunicom i relikvijarom ili ljiljanom, često uz lik ili sliku svete Cecilije.

Isti dan, 23. rujna, slave se i