BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Bernardina Jabłońska
- Spomendan
- 23. rujna
- Razdoblje
- 19. stoljeće
Život
Blažena Bernardina Jabłońska, krsnim imenom Maria, rođena je 5. kolovoza 1878. u selu Pizuny u jugoistočnoj Poljskoj, u pobožnoj seljačkoj obitelji Grzegorza i Marije Jabłoński, te je sutradan krštena u crkvi u Lipsku. Bila je živahna i samosvjesna djevojčica. Kada joj je 1893. iznenada umrla majka, taj je gubitak označio potpunu prekretnicu u njezinu životu, što je kasnije nazvala svojim obraćenjem. Posvetila se molitvi, čitanju životopisa svetaca i razmatranju pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, razvijajući žarku pobožnost prema Majci Božjoj. Odbila je prosce jer je jasno osjetila Božji poziv na posvećeni život.
Dana 13. srpnja 1896. u Horyniecu je prvi put susrela svetoga brata Alberta Chmielowskog i zamolila ga da je primi u zajednicu Služavki siromaha, koju je on osnovao za zbrinjavanje beskućnika. U kolovozu iste godine stupila je u skrovitu redovničku kuću u Brusnu. Nakon novicijata, 3. lipnja 1897. obukla je redovničko odijelo, uzela ime Bernardina i položila zavjete kao franjevačka trećoredica. Poslana je u prihvatilište za beskućnike u Krakovu, gdje se susrela s krajnjom materijalnom, tjelesnom i moralnom bijedom. Duboko potresena tolikom patnjom i nečistoćom, bila je na rubu odluke da napusti zajednicu, no brat Albert joj je na Veliku subotu 1899. mudrim i očinskim savjetima pokazao kako je služenje najodvratnijim ranama bližnjega najuzvišeniji oblik ljubavi i put u mistično sjedinjenje s Kristom. Od toga trenutka sve su sumnje nestale.
Brat Albert imenovao ju je 1899. poglavaricom u Krakovu, a 7. travnja 1902., u dobi od samo dvadeset i četiri godine, postavio ju je za prvu generalnu poglavaricu sestara albertinki. Tu je službu vjerno obnašala sve do smrti. Nakon smrti brata Alberta 1916. godine i teških stradanja Prvoga svjetskog rata, sestra Bernardina je na koljenima, moleći noću, sastavila prva pravila i konstitucije družbe, koje je krakovski nadbiskup odobrio 1926. godine. Svojim je sestrama ostavila oporuku u jednoj rečenici: »Činite dobro svima!« Pred kraj života trpjela je od teških i dubokih gnojnih rana koje su joj dopirale do samih kostiju, prikazujući sve bolove za siromahe. Preminula je u Krakovu 23. rujna 1940. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Blažena Bernardina Jabłońska isprva je pokopana na krakovskom groblju Rakowicki, a 1984. njezini su posmrtni ostaci svečano preneseni u crkvu Ecce Homo u Krakovu, gdje počivaju uz relikvije svetoga brata Alberta Chmielowskog. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 6. lipnja 1997. u Zakopanima tijekom svoga pohoda Poljskoj.
Njezin se spomendan u Katoličkoj Crkvi slavi 23. rujna, na dan njezine smrti.
Isti dan, 23. rujna, slave se i
- Blažena Jelena Duglioli Dall'Olio, udovica 16. stoljeće
- Blaženi Petar Acotanto, redovnik 12. stoljeće
- Sveti Adamnan od Ione, prezbiter i opat 8. stoljeće
- Sveti Lino, papa 1. stoljeće
- Sveti Pio iz Pietrelcine Forgione, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Sosije iz Misena, đakon i mučenik 4. stoljeće
- Blažena Marija Emilija Tavernier, redovnica 19. stoljeće
- Blažena Sofija Ximénez Ximénez, Marija od Očišćenja de la Purísima Concepción Gómez Vives i Marija Josipa del Río Messa, mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Josip Stanek, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Kristofor, Antun i Ivan, dječaci i mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Vilim Way, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Blaženi Vincent Ballester Far, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Andrija, Ivan, Petar i Antun, mučenici 9. stoljeće
- Sveti Konstancije od Ancone, sakristan 6. stoljeće
- Sveti Zaharija i Elizabeta, roditelji svetog Ivana Krstitelja 1. stoljeće