Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 19. stoljeće › Životopisi › Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek
Klikni za povećanje
×
Blaženi Anton Martin Slomšek
Blaženi Anton Martin Slomšek. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · BISKUP

Blaženi Anton Martin Slomšek

Spomendan
24. rujna
Razdoblje
19. stoljeće
Smrt
1862.

Život

Blaženi Anton Martin Slomšek rođen je 26. studenoga 1800. godine u selu Slom kod Ponikve u Štajerskoj. Potekao je iz skromne seljačke obitelji Marka Slomšeka i Marije rođene Zorko, kao osmo dijete. Odgojen u dubokoj vjeri i jednostavnosti, rano je osjetio poziv na svećeništvo. Nakon završene gimnazije upisao je studij filozofije i teologije, dijeleći studentske klupe s velikim slovenskim pjesnikom Franceom Prešernom. Za svećenika je zaređen 8. rujna 1824. godine u Celovcu, a mladu misu slavio je u crkvi u Olimju.

Svoje je svećeničko djelovanje započeo kao kapelan u Bizeljskom i Novoj Cerkvi, gdje se istaknuo revnim propovijedanjem i ljubavlju prema siromasima. Od 1829. do 1838. godine vršio je službu duhovnika u sjemeništu u Celovcu, ostavivši neizbrisiv trag na naraštajima budućih svećenika. Kasnije je bio župnik u Vuzenici, a 1844. godine postao je kanonik i nadzornik škola u Lavantu. U ožujku 1846. imenovan je župnikom u Celju, no već iste godine papa Grgur XVI. imenuje ga biskupom lavantinskim. Biskupsko posvećenje primio je u Salzburgu.

Kao biskup, Slomšek se suočio s teškim prilikama u kojima se nalazio njegov narod. Školstvo je bilo zapušteno, a materinji jezik potiskivan. Slomšek je shvatio da se istinski vjerski život ne može graditi bez obrazovanja na vlastitom jeziku, govoreći da je materinji jezik ključ srca i vjere. Koristeći slobode donesene 1848. godine, neumorno je radio na otvaranju pučkih i nedjeljnih škola. Sam je pisao vrsne školske udžbenike, početnice i priručnike, među kojima se osobito ističe poučna knjiga za djecu o Blažu i Nežici iz 1842. godine. Pisao je pjesme, basne i pobožne spise, a mnoge njegove pjesme postale su trajna narodna baština.

Godine 1846. pokrenuo je tjednik »Drobtinice«, a 1851. godine u Celovcu je osnovao Društvo svetog Mohora, prvu i najstariju slovensku izdavačku kuću, koja je putem župnih mreža širila dobre, poučne i jeftine katoličke knjige u stotine tisuća domova. Njegovim vizionarskim naporom drevna Lavantinska biskupija premještena je 1859. godine u Maribor, čime je stvoreno novo duhovno središte za slovenski puk. Slomšek je bio i istaknuti apostol kršćanskog jedinstva; 1851. godine utemeljio je Bratovštinu svetih Ćirila i Metoda radi promicanja ekumenskog dijaloga i zbližavanja s pravoslavnom braćom. Preminuo je sveto, iscrpljen bolestima želuca i dugotrajnim radom, 24. rujna 1862. godine u Mariboru, moleći Gospodina da umre u milosti Božjoj.

Štovanje i zaštitništvo

Postupak za proglašenje Antona Martina Slomšeka blaženim službeno je pokrenut u Mariboru u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Papa Ivan Pavao II. potvrdio je junački stupanj njegovih kršćanskih kreposti 13. svibnja 1996. godine, proglasivši ga časnim slugom Božjim. Nakon priznanja čudesnog ozdravljenja pripisanog njegovu zagovoru, isti ga je papa svečano beatificirao u Mariboru 19. rujna 1999. godine, pred stotinama tisuća vjernika, čime je Slomšek postao prvi proglašeni blaženik slovenskoga naroda.

Zemaljski ostaci blaženog biskupa počivaju u katedrali svetog Ivana Krstitelja u Mariboru, gdje ga vjernici neprestano časte. Liturgijski spomendan slavi se 24. rujna. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ruhu, s križem i mitrom, držeći u ruci knjigu ili pero kao znakove njegova plodnog prosvjetiteljskog i apostolskog djelovanja.

Isti dan, 24. rujna, slave se i