Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 19. stoljeće › Životopisi › Blažena Katarina Jarrige

Blažena Katarina Jarrige
Klikni za povećanje
×
Blažena Katarina Jarrige
Blažena Katarina Jarrige. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Katarina Jarrige

Spomendan
4. srpnja
Razdoblje
19. stoljeće
Smrt
1836.

Život

Blažena Katarina Jarrige, u puku s ljubavlju zvana Catinon Menette, rođena je 4. listopada 1754. u selu Doumis u pokrajini Cantal u Francuskoj, kao najmlađe od sedmero djece siromašnih seljaka Pierrea Jarrigea i Marije rođene Célarier. Obitelj je živjela u jednoj jedinoj skromnoj prostoriji, pa je djevojčica već od svoje devete godine morala raditi kao sluškinja na susjednom imanju. U mladosti je bila vesele i razigrane naravi, a silno je voljela plesati tradicionalni ples bourrée. U dobi od dvadeset godina preselila se sa sestrom Toinette u gradić Mauriac, gdje je radila kao čipkarica. Nakon jednoga plesa na sestrinoj svadbi, u srcu je osjetila snažan Božji poticaj na obraćenje te se zauvijek odrekla svjetovnih zabava.

Godine 1778. stupila je u Treći red svetoga Dominika. Trećoredice koje su živjele u svijetu puk je nazivao menette. Nasljedujući svoju zaštitnicu svetu Katarinu Sijensku, sav je svoj život posvetila brizi za siromahe, bolesnike i nevoljnike u Mauriacu. Prosila je milostinju za potrebite, obilazila najbjednije kolibe, liječila rane i tješila klonule. Kada je buknula Francuska revolucija i započeo progon Crkve, crkveni redovi su ukinuti, a svećenici koji su odbili položiti prisegu na građanski ustav bili su proganjani i ubijani. Katarina je tada postala njihova glavna zaštitnica: skrivala je vjerne svećenike po šumama i pećinama doline Auze, noću ih vodila do domova vjernika kako bi podijelili sakramente te im nabavljala misno ruho, vino i hostije za slavljenje svete mise.

Uspjela je spasiti mnoge progonjene svećenike. Prilikom jedne vojne ophodnje spasila je svećenika tako što ga je polila vinom i preobukla u seljaka, praveći se da se svađa s pijanim mužem, čime je zavarala vojnike. Kada je mladi svećenik François Filiol osuđen na smrt, Katarina ga je hrabro pratila sve do podnožja stratišta. Revolucionarne su je vlasti više puta uhićivale, no svaki su je put morale pustiti na slobodu jer se pobožni narod budio na ustanak u njezinu obranu. Nakon obnove mira, Katarina je nastavila posjećivati zatvorenike i pomagati obnovu porušene župne crkve. Preminula je u Mauriacu 4. srpnja 1836. godine, u glasu svetosti.

Čuda

Nakon pogubljenja oca Françoisa Filiola na giljotini 1793. godine, Katarina je s vjerom uzela komadić platna natopljen krvlju mučenika i njime dotaknula lice jednoga slijepog djeteta, koje je u taj čas čudesno progledalo. Vidjevši to čudo, krvnik je počeo vikati u strahu da je ubio sveca. Nakon Katarinine smrti na njezinu su se grobu u Mauriacu događala brojna uslišanja, a u postupku beatifikacije Crkva je potvrdila čudesno ozdravljenje po njezinu zagovoru.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan blažene Katarine Jarrige slavi se 4. srpnja, na dan njezina prijelaza u vječnost. Papa Pio XII. proglasio ju je časnom službenicom Božjom 16. siječnja 1953., a papa Ivan Pavao II. uzdignuo ju je na čast oltara proglasivši je blaženom 24. studenoga 1996. godine u Rimu. Njezin grob na groblju u Mauriacu stalno je urešen cvijećem i posjećivan od vjernika. U crkvi Naše Gospe od Snijega u Aurillacu podignut joj je kip. U umjetnosti se prikazuje u jednostavnoj građanskoj odjeći s dominikanskim škapularom, držeći košaru s hranom za siromahe ili raspelo.

Isti dan, 4. srpnja, slave se i