SVETICA · DJEVICA
Sveta Marija Magdalena Postel
- Spomendan
- 16. srpnja
- Razdoblje
- 19. stoljeće
- Smrt
- 1846.
Život
Sveta Marija Magdalena Postel, rođena pod imenom Julie Françoise-Catherine, ugledala je svjetlo dana 28. studenoga 1756. u mjestu Barfleur u Normandiji. Potjecala je iz skromne obitelji ribara i užara Jeana Postela i Thérèse rođene Levallois. Odgoj i obrazovanje primila je u samostanu benediktinki u Valognesu. Ondje je prepoznala Božji poziv na posvećeni život te se privatnim zavjetom čistoće posve predala Gospodinu. Vrativši se 1774. u rodni Barfleur, otvorila je besplatnu školu za siromašne djevojčice, pružajući im temeljito obrazovanje i kršćanski odgoj.
Izbijanjem Francuske revolucije njezina je škola zatvorena, no Marija Magdalena pretvorila je svoj dom u središte tajnoga vjerskog života. Izlažući vlastiti život neprestanoj opasnosti od progona, pružala je utočište svećenicima koji su odbili prisegnuti na bezbožne zakone te im pomagala u bijegu prema Engleskoj. Dobila je dopuštenje da u svojoj kući čuva Presveti Oltarski Sakrament te ga je osobno nosila bolesnima i umirućima kao popudbinu. Godine 1798. stupila je u Treći red svetoga Franje uzevši redovničko ime Marija Magdalena.
Nakon obnove vjerskoga mira pod vodstvom pape Pija VII., nastavila je poučavati stotine siromašne djece u Cherbourgu. Vođena žarom za kršćansku poduku, 8. rujna 1807. utemeljila je družbu pod nazivom Sestre kršćanskih škola milosrđa. Zajednica je godinama trpjela veliko siromaštvo i nesigurnost, često mijenjajući boravište. Preokret je nastupio 1832. godine, kada je Marija Magdalena u Saint-Sauveur-le-Vicomteu pribavila ruševnu drevnu benediktinsku opatiju iz jedanaestog stoljeća. Unatoč poodmakloj dobi, neumorno je radila na njezinoj obnovi, učinivši je trajnim sjedištem svoje redovničke obitelji. Preminula je u toj opatiji 16. srpnja 1846., u devedesetoj godini života, ostavivši iza sebe zajednicu posvećenu odgoju siromašne mladeži.
Čuda
Tijekom procesa beatifikacije i kanonizacije Crkva je pomno ispitala i potvrdila čudesna ozdravljenja pripisana njezinu nebeskom zagovoru. Papa Pio X. odobrio je 22. siječnja 1908. dva čudesna ozdravljenja koja su omogućila njezino proglašenje blaženom. Kasnije je papa Pio XI. potvrdio još dva čuda po njezinu zagovoru, čime je bio otvoren put njezinoj konačnoj kanonizaciji.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan svete Marije Magdalene Postel 16. srpnja, na dan njezina prijelaza u vječnost. Papa Pio X. proglasio ju je blaženom 17. svibnja 1908., a papa Pio XI. uzdignuo ju je na čast svetice 24. svibnja 1925. godine. Njezino tijelo počiva u obnovljenoj samostanskoj crkvi u Saint-Sauveur-le-Vicomteu, koja je postala važno hodočasničko odredište. U rodnom Barfleuru u njezinu je čast podignuta neogotička kapela, a njezina rodna kuća sačuvana je za posjetitelje i štovatelje. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u redovničkom odijelu, često s križem u rukama te okružena siromašnom djecom koju poučava.
Isti dan, 16. srpnja, slave se i
- Blažena Irmengarda, opatica 9. stoljeće
- Blaženi Bartolomej od Mučenika Fernandes, biskup 16. stoljeće
- Sveti Helerije (Helier), pustinjak i mučenik 6. stoljeće
- Sveti Rajnelda, djevica, Grimoald i Gondulf, mučenici 7. stoljeće
- Blažena Amata od Isusa de Gordon i šest drugarica, djevice i mučenice 18. stoljeće
- Blaženi Andrija de Soveral, prezbiter, i Dominik Carvalho, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Ivan Sugar, prezbiter, i Robert Grissold, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Nikola Savouret i Klaudije Béguignot, prezbiteri i mučenici 18. stoljeće
- Blaženi Šimun da Costa, redovnik i mučenik 16. stoljeće
- Sveta Terezija Zhang Hezhi i njezina dva sina, mučenici 20. stoljeće
- Sveti Antioh, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Atenogen, korepiskop i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Lang Yangzhi, katekumen, i Pavao Lang Fu, mučenici 20. stoljeće
- Sveti Monulf i Gondulf, biskupi 6. stoljeće
- Sveti Sizenand, đakon i mučenik 9. stoljeće