SVETICA · DJEVICA
Sveta Marija Josipa Rossello
- Spomendan
- 7. prosinca
- Razdoblje
- 19. stoljeće
- Smrt
- 1880.
Život
Sveta Marija Josipa Rossello rođena je 27. svibnja 1811. godine u mjestu Albissola Marina nedaleko od Savone u Liguriji, kao četvrto od desetero djece lončara Bartolomea Rossella i Marije rođene Dedone. Na krštenju je primila ime Benedetta. Od djetinjstva je pomagala roditeljima u obradi gline, kućanskim poslovima i brizi za mlađu braću i sestre. Već u ranoj mladosti stupila je u Treći samostanski red svetoga Franje. U dobi od devetnaest godina stupila je u službu bogate obitelji Monleone u Savoni kako bi njegovala njihova nepokretnog gospodara. Dvorila ga je punih sedam godina s tolikom požrtvovnošću da joj je gospođa Monleone nakon suprugove smrti ponudila posvojenje i cjelokupno nasljedstvo. Benedetta je to velikodušno odbila, želeći služiti jedino Bogu.
Pokušala je ući u redovničku zajednicu Kćeri Naše Gospe od Snijega, no odbijena je jer njezina siromašna obitelj nije mogla platiti traženi miraz. Ubrzo su joj zaredale obiteljske tragedije: u kratkom razmaku umrli su joj majka, brat, sedamnaestogodišnja sestra i otac, pa je Benedetta postala glavni stup obitelji. Kada je savonski biskup Agostino De Mari 1837. godine uputio poziv djevojkama da se posvete odgoju siromašne mladeži, dvadesetšestogodišnja Benedetta smjesta se odazvala s tri prijateljice.
Biskup im je u Albissoli dodijelio malu kuću, a sav njihov imetak sastojao se od križa, kipa Majke Božje Milosrđa, vreće krumpira i pet lira. Dana 10. kolovoza 1837. godine utemeljen je zavod, a 22. listopada iste godine Benedetta je primila redovničko odijelo i ime Marija Josipa. Tako je rođena Družba Kćeri Naše Gospe od Milosrđa. Godine 1840. sestra Marija Josipa jednoglasno je izabrana za vrhovnu glavaricu i tu je službu mudro obnašala punih četrdeset godina. Geslo koje je ostavila svojim sestrama glasilo je: »Srce Bogu, ruke poslu!«.
Majka Rossello otvarala je besplatne pučke škole, sirotišta i bolnice diljem Ligurije. Godine 1856. uključila se u otkup i prihvat afričkih djevojčica oslobođenih iz ropstva. U Savoni je 1859. godine osnovala Kuću Providnosti za pomoć posrnulim djevojkama i njihovo vraćanje u društvo, a 1869. otvorila je Malo sjemenište za besplatno školovanje siromašnih dječaka koji su osjetili svećenički poziv. Njezin misionarski žar očitovao se 1876. godine kada je poslala prvih petnaest sestara u Buenos Aires u Argentinu. Iscrpljena srčanim tegobama i neprestanim radom, preminula je u miru u matičnoj kući u Savoni 7. prosinca 1880. godine, u šezdeset i devetoj godini života, ostavivši iza sebe šezdeset i pet samostana.
Čuda
Svetost majke Marije Josipe potvrdila su mnoga čudesna djela Božja. Za njezinu beatifikaciju priznata su dva čuda ozdravljenja redovnica iz njezine družbe, sestre Marije od Duha Svetoga i sestre Paoline Dameri.
Za njezinu kanonizaciju Crkva je pomno ispitala čudesno ozdravljenje Pietra Molinarija iz San Biagio della Cima. U rujnu 1938. godine taj ratni vojni invalid pao je u duboku komu zbog akutnoga gnojnog meningoencefalitisa, a trojica liječnika proglasila su slučaj posve beznadnim. Obitelj je dobila sličicu majke Rossello i započela molitvu, a njegova jedanaestogodišnja kći Gemma molila je u crkvi pred Presvetim Srcem Isusovim. U petak, 4. studenoga 1938. godine, bolesnik se iznenada probudio iz kome, ustao iz postelje i bio posve zdrav, što su liječnici potvrdili kao potpuno nadnaravni zahvat.
Štovanje i zaštitništvo
Papa Pio XI. potvrdio je junački stupanj njezinih kreposti 19. ožujka 1936. godine, a blaženom ju je proglasio 6. studenoga 1938. godine. Svetom ju je proglasio papa Pio XII. 12. lipnja 1949. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu.
Njezino tijelo počiva u kapeli matične kuće Kćeri Naše Gospe od Milosrđa u Savoni, kamo je preneseno 1887. godine. Njezin liturgijski spomendan slavi se 7. prosinca. U umjetnosti se prikazuje u crnom redovničkom habitu s križem i kipom Gospe od Milosrđa ili u brižnom radu sa siromašnim djevojčicama.
Isti dan, 7. prosinca, slave se i
- Sveta Fara (Burgundofara), opatica 7. stoljeće
- Sveti Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj 4. stoljeće
- Sveti Karlo Garnier, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Sabin od Spoleta, biskup i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Atenodor Sirijski, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Ivan Šutljivi (Hezihast), biskup i pustinjak 6. stoljeće
- Sveti Urban od Teana, biskup 4. stoljeće