Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 19. stoljeće › Životopisi › Blažena Margareta Bays

Blažena Margareta Bays
Klikni za povećanje
×
Blažena Margareta Bays
Blažena Margareta Bays. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Margareta Bays

Spomendan
27. lipnja
Razdoblje
19. stoljeće
Smrt
1879.

Život

Sveta Margareta Bays rođena je 8. rujna 1815. godine u zaseoku La Pierraz kod mjesta Siviriez u švicarskom kantonu Fribourgu, kao drugo od sedmero djece pobožnih seljaka Pierrea-Antoinea Baysa i Joséphine rođene Morel. Od rane mladosti odlikovala se iznimnom sabranošću, bistrinom i sklonošću tihoj molitvi. U svojoj je sobi podigla mali oltar s Gospinim kipom, pred kojim je svakoga jutra prije odlaska na teške poslove na imanju započinjala dan molitvom. Izučila je krojački zanat i radila kao švelja, obilazeći obitelji u selu. Odbila je bračne ponude i ulazak u samostan, odlučivši ostati u svijetu kao laikinja posvećena Bogu, nastojeći se posvetiti u svakodnevnim obiteljskim i župnim dužnostima.

Njezina je obitelj proživljavala teške kušnje: sestra Mariette vratila se kući nakon propalog braka, brat Joseph je zbog nasilne naravi završio u zatvoru, a stariji brat Claude dobio je izvanbračnog sina Françoisa. Margareta je s puno ljubavi preuzela skrb i odgoj toga dječaka. Kada se brat kasnije oženio djetetovom majkom Josette, koja je prema Margareti bila izrazito gruba i neprijateljski raspoložena, Margareta je na uvrjede odgovarala poniznošću i strpljivošću te je tu istu šogoricu s ljubavlju dvorila sve do njezine smrti.

Margareta je svakodnevno pješačila na svetu misu u Siviriez, provodila sate u euharistijskom klanjanju, učila djecu katekizmu, obilazila bolesnike i nosila mlijeko i kruh siromašnim radnicima koji su zbog mehanizacije poljoprivrede ostali bez posla. Godine 1860. stupila je u Treći samostanski red svetoga Franje. Godine 1853. oboljela je od uznapredovalog raka crijeva. U teškim bolovima molila je Blaženu Djevicu Mariju da je oslobodi te mučne bolesti i da joj umjesto nje dade udio u patnjama Kristove muke. Na dan proglašenja dogme o Bezgrješnom Začeću, 8. prosinca 1854. godine, Margareta je u trenutku posve ozdravila od raka.

Od toga dana na njezinu su se tijelu pojavile Kristove stigme: crvene rane na rukama, nogama i prsima. Svakoga petka, a osobito na Veliki petak, proživljavala je ekstaze i sate muke Spasiteljeve, u stanju potpune nepomičnosti. Liječnička i crkvena ispitivanja potvrdila su nadnaravno podrijetlo njezinih rana. Posljednjih tjedana života podnosila je teške bolove u potpunoj šutnji, hraneći se jedino svetom pričešću i s malo tekućine. Preminula je u miru u petak u 15 sati, 27. lipnja 1879. godine, u šezdeset i četvrtoj godini života.

Čuda

Svetost Margarete Bays bila je potvrđena mnogim čudesnim znakovima za života i nakon smrti. Predaja čuva svjedočanstvo njezina brata Jeana da je tijekom njezine posljednje bolesti anđeo donio svetu pričest Margareti koja je noću čeznula za euharistijom.

Za njezinu beatifikaciju priznato je čudesno preživljavanje devetnaestogodišnjeg planinara Marcela Ménétreya 1940. godine. Prilikom teške planinarske nesreće na planini Dent de Lys njegovi su drugovi u navezu poginuli, a on je nakon zaziva Margarete Bays čudesno preživio pad i kasnije postao svećenik. Za njezinu kanonizaciju potvrđeno je čudo iz 1998. godine u Siviriezu, kada je dvogodišnja djevojčica Virginia pala izravno pod kotače traktora u pokretu. Djed je u tom trenu zavapio Margareti Bays za pomoć, a dijete je ispod kotača izišlo posve neozlijeđeno, bez ijedne ogrebotine, što je liječničko povjerenstvo u Rimu potvrdilo kao znanstveno neobjašnjivo čudo.

Štovanje i zaštitništvo

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Margaretu Bays blaženom 29. listopada 1995. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu. Svetom ju je proglasio papa Franjo 13. listopada 2019. godine na Trgu svetoga Petra.

Njezini zemaljski ostaci počivaju u župnoj crkvi u Siviriezu, kamo dolaze brojni hodočasnici. Njezin se liturgijski spomendan slavi 27. lipnja. U umjetnosti se prikazuje u jednostavnoj seljačkoj odjeći s iglom i tkaninom, s krunicom u ruci ili u molitvenom stavu pred raspelom s vidljivim ranama Kristovih bilijega na dlanovima.

Isti dan, 27. lipnja, slave se i