SVETAC · PREZBITER
Sveti Samson Gostoprimac
- Spomendan
- 27. lipnja
- Razdoblje
- 6. stoljeće
Život
Sveti Samson, nazvan Gostoprimac (Ksenodoh), rodio se u Rimu u plemenitoj i bogatoj obitelji, srodnoj carskoj kući. Stekao je visoku naobrazbu u svjetovnim znanostima, a osobito se posvetio medicinskom umijeću kako bi mogao liječiti bolesne i ublažavati patnje siromašnih. U njegovu je srcu tinjala žarka želja za posvećenim životom, pa je nakon smrti svojih roditelja cjelokupno nasljedstvo razdijelio siromasima, oslobodio sve svoje robove te se zaputio u carski Carigrad.
U Carigradu se nastanio u skromnoj kući, pretvorivši je u utočište za beskućnike, putnike i teške bolesnike, koje je sam njegovao i dvorio bez ikakve naplate. Zbog njegove iznimne svetosti, pobožnosti i ljubavi prema bližnjima, carigradski ga je patrijarh zaredio za prezbitera. Kada je car Justinijan I. obolio od teške i neizlječive bolesti, nijedan mu carski liječnik nije mogao pomoći; no po Samsonovoj molitvi i blagoslovu car je zadobio potpuno ozdravljenje. Kada mu je zahvalni car ponudio zlato i visoke počasti, Samson je sve odbio, zamolivši cara da umjesto toga podigne veliko sklonište i bolnicu za siromahe i strance. Justinijan je rado udovoljio toj molbi te je podignuta glasovita Samsonova bolnica u Carigradu, koja je stoljećima služila bolesnicima. Samson je do kraja zemaljskoga života neumorno služio patnicima, preminuvši u miru u dubokoj starosti oko 560. godine.
Čuda
Sveti Samson bio je obdaren osobitim darom čudesnoga liječenja. Osim cara Justinijana, po njegovu su dodiru i molitvi ozdravljali gubavci, slijepci i oni koje je medicina smatrala neizlječivima. Crkvena predaja bilježi da je i nakon njegove blažene smrti na njegovu grobu teklo miomirisno ulje kojim su se mazali bolesnici u njegovoj bolnici te zadobivali čudesno ozdravljenje duše i tijela.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Samsona Gostoprimca slavi se 27. lipnja. Rimski martirologij navodi njegov spomen u Carigradu, nazivajući ga prezbiterom i primateljem siromaha koji je podigao bolnicu na poticaj cara Justinijana kojega je ozdravio od bolesti. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u svećeničkom ruhu, s posudom s melemom ili medicinskim priborom u ruci, često kako poslužuje bolesnika na postelji. Zaštitnik je bolničara, liječnika, gostinjaca, ubožnica i siromašnih bolesnika.
Isti dan, 27. lipnja, slave se i
- Blažena Margareta Bays, djevica 19. stoljeće
- Blaženi Benvenut iz Gubbija, redovnik 13. stoljeće
- Sveti Arialdo od Milana, đakon i mučenik 11. stoljeće
- Sveti Ćiril Aleksandrijski, biskup i crkveni naučitelj 5. stoljeće
- Sveti Zoil Kordopski, mučenik 4. stoljeće
- Blažena Alojzija Terezija de Montaignac de Chauvance, djevica 19. stoljeće
- Sveta Gudena, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Ivan od Chinona, prezbiter i pustinjak 6. stoljeće
- Sveti Toma Toán, mučenik 19. stoljeće