SVETAC · OPAT
Sveti Fridolin
- Spomendan
- 6. ožujka
- Razdoblje
- 6. stoljeće
- Smrt
- 538.
Život
Sveti Fridolin, apostol Alemana, rodio se u petom stoljeću u plemićkoj obitelji u Irskoj. Odgajan u kršćanskoj pobožnosti, primio je svete redove i najprije djelovao kao revan misionar u svojoj domovini. No vođen željom da radi Krista postane hodočasnik i naviješta evanđelje narodima koji ga još nisu upoznali, napustio je Irsku i prešao u Galiju. Stigao je u Poitiers, gdje je pronašao svete relikvije crkvenoga naučitelja svetoga Hilarija te podigao crkvu njemu u čast.
Vođen Božjim nadahnućem i viđenjem svetoga Hilarija, Fridolin se uputio prema istočnim granicama kraljevstva među alemanska plemena na Gornjoj Rajni. Kralj Klodvig darovao mu je posjede i dopuštenje za misionarski rad. Prolazeći kroz Strasbourg i Chur, svugdje je propovijedao Božju riječ i podizao crkve u čast svetoga Hilarija. Naposljetku je stigao do riječnoga otoka na Rajni, na mjestu zvanom Säckingen. Stanovnici koji su otok koristili za ispašu stoke isprva su ga neprijateljski dočekali i protjerali ga misleći da im želi oteti stoku, no Fridolin se vratio s kraljevskom darovnicom i položio temelje kršćanske zajednice.
U Säckingenu je utemeljio glasoviti dvostruki samostan za monahe i monahinje, posvećen svetom Hilariju, koji je postao duhovno i kulturno srce toga kraja. Fridolin je nastavio misionarsko djelovanje osnivajući samostane u Konstanzu i proširivši naviještanje evanđelja sve do Augsburga. Preminuo je u Gospodinu u miru i svetosti u Säckingenu 6. ožujka u prvoj polovici šestoga stoljeća, gdje je i pokopan.
Čuda
Crkvena predaja u Alemanskoj zemlji pripisuje svetom Fridolinu mnoga velika čuda. Najpoznatije je čudo s pravednim Ursum, velikašem koji je svecu darovao zemlju za samostan u Säckingenu. Nakon Ursove smrti, njegov je brat osporio darovnicu pred sudom tvrdeći da zemlja pripada njemu. Fridolin je tada u ime Isusa Krista pristupio Ursovu grobu, pozvao preminuloga dobročinitelja da ustane, te je mrtvac ustao iz groba, pošao s Fridolinom na sud i pred zaprepaštenim sucima i bratom posvjedočio istinitost darovanja, nakon čega se u miru vratio na počinak.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan svetoga Fridolina slavi se 6. ožujka. Rimski martirologij časti ga u Säckingenu među Helvećanima kao opata koji je potekao iz Irske, hodočastio Galijom i u Säckingenu utemeljio dvostruki samostan u čast svetoga Hilarija. Njegove se posvećene relikvije čuvaju u katedrali u Bad Säckingenu u Schwarzwaldu. Glavni je zaštitnik švicarskoga kantona Glarus, na čijem se službenom grbu i danas nalazi lik svetoga Fridolina kao hodočasnika. U sakralnoj ikonografiji prikazuje se u opatskom habitu ili hodočasničkom ruhu s knjigom i štapom, uz kostur ili uskrsnuloga Ursa koji hoda uz njega. Zaštitnik je kantona Glarus, grada Bad Säckingena, hodočasnika i slijepih.
Isti dan, 6. ožujka, slave se i
- Sveta Koleta Boylet, djevica 15. stoljeće
- Sveta Ruža Viterbska, djevica 13. stoljeće
- Sveti Hrodegang od Metza, biskup 8. stoljeće
- Sveti Julijan Toledski, biskup 7. stoljeće
- Sveti Kirijak od Triera, prezbiter 4. stoljeće
- Sveti Marcijan Tortonski, biskup i mučenik, i sveti Viktorin, mučenik 2. stoljeće
- Sveti Olegarij od Tarragone, biskup 12. stoljeće
- Četrdeset i dva amorejska mučenika, mučenici 9. stoljeće
- Sveti Evagrije Carigradski, biskup 4. stoljeće
- Sveti Viktorin Nikomedijski, mučenik 4. stoljeće