SVETAC · MUČENIK
Sveti Severin Boetije
- Spomendan
- 23. listopada
- Razdoblje
- 6. stoljeće
- Smrt
- 524.
Život
Sveti Severin Boetije, prozvan posljednjim Rimljaninom, rodio se u Rimu oko 480. godine u drevnoj senatorskoj obitelji Anicija. Rano je ostao siroče bez oca, pa ga je s očinskom ljubavlju odgojio pobožni i plemeniti patricij Simah, čijom se kćeri Rustikanom Boetije kasnije oženio. Stekao je najviše obrazovanje svoga doba, izvrsno je vladao grčkim jezikom i filozofijom te je već 507. godine bio poznat po svojoj iznimnoj učenosti. Kralj Teodorik povjeravao mu je važne državne zadaće, a Boetije je postao patricij, rimski konzul i poglavar svih dvorjana, uživajući ugled i poštovanje naroda i plemstva.
Cijeloga se života trudio prenijeti baštinu klasične mudrosti kršćanskom Zapadu. Preveo je i protumačio temeljna Aristotelova logička djela i Porfirijeve spise, sastavio rasprave o matematici i teoriji glazbe te udario temelje srednjovjekovnom nazivlju i metodi mišljenja. U bogoslovnim raspravama, među kojima se ističu spisi o Presvetom Trojstvu i protiv nestorijanskoga i eutihijevskoga krivovjerja, Boetije je dao neprolazne definicije osobe i vječnosti, dokazavši svoju privrženost katoličkom pravovjerju.
Kada je istočni car Justin započeo obnovu pravovjerja, arijanski kralj Teodorik posumnjao je u odanost rimskih senatora. Boetijevi neprijatelji lažno su ga optužili za veleizdaju, urotu za povratak rimske slobode i bavljenje astrologijom. Boetije je bez saslušanja utamničen u Paviji. U tamničkoj tami napisao je svoje remek-djelo Utjeha filozofije, u kojemu kroz uzvišeni dijalog razmatra nestalnost zemaljskih časti, božansku providnost i slobodu ljudske volje, upućujući dušu prema najvišem Dobru. Odbivši iznevjeriti pravdu i katoličku istinu, podnio je teške muke te je po Teodorikovoj zapovijedi pogubljen u Paviji oko 524. godine. Svojom je smrću posvjedočio potpunu cjelovitost služenja Bogu sve do prolivanja krvi.
Štovanje i zaštitništvo
Crkva časti svetoga Severina Boetija kao mučenika 23. listopada, kako bilježi i Rimski martirologij, ističući njegovu veliku učenost, djelo o utjesi filozofije i nepokolebljivo služenje Bogu u tamnici sve do nasilne smrti pod kraljem Teodorikom. Njegov drevni kult u Paviji svečano je potvrdila Sveta kongregacija obreda 1883. godine. Njegovi posvećeni posmrtni ostaci počivaju u kripti bazilike San Pietro in Ciel d'Oro u Paviji. U sakralnoj ikonografiji prikazuje se u patricijskoj ili sudačkoj odjeći, držeći u ruci knjigu Utjehe filozofije i palmu mučeništva, ponekad s okovima uz noge. Zaštitnik je filozofa, teologa, utamničenika i pravedno osuđenih.
Isti dan, 23. listopada, slave se i
- Blaženi Arnold Rèche, redovnik 19. stoljeće
- Blaženi Leonardo Olivera Buera, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Toma Thwing, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveta Etelfleda od Romseyja, opatica 11. stoljeće
- Sveti Aluče iz Campugliana, laik 12. stoljeće
- Sveti Ignacije Carigradski, biskup 9. stoljeće
- Sveti Ivan Kapistranski, prezbiter 15. stoljeće
- Sveti Pavao Tống Viết Bường, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Servand i German, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Severin od Kölna, biskup 5. stoljeće
- Sveti Teodoret Antiohijski, prezbiter i mučenik 4. stoljeće
- Blažena Marija Klotilda Angela Paillot i pet drugarica, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Ambrozije Leon Lorente Vicente, Florentin Martin Ibáñez Lázaro i Honorat Zorraquino Herrero, redovnici i mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Ildefons García, Justinijan Cuesta, prezbiteri, Eufrazije de Celis, Honorin Carracedo, Toma Cuartero i Josip Marija Cuartero, redovnici, mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Ivan Anđeo Porro, prezbiter 15. stoljeće
- Blaženi Ivan Dobri, pustinjak 13. stoljeće
- Sveti Benedikt iz Herbaugea, prezbiter 6. stoljeće
- Sveti Ivan od Sirakuze, biskup 15. stoljeće
- Sveti Ivan, biskup, i Jakov, prezbiter, mučenici 15. stoljeće
- Sveti Roman od Rouena, biskup 7. stoljeće