Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 6. stoljeće › Životopisi › Sveti Severin Boetije

Sveti Severin Boetije
Klikni za povećanje
×
Sveti Severin Boetije
Sveti Severin Boetije. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · MUČENIK

Sveti Severin Boetije

Spomendan
23. listopada
Razdoblje
6. stoljeće
Smrt
524.

Život

Sveti Severin Boetije, prozvan posljednjim Rimljaninom, rodio se u Rimu oko 480. godine u drevnoj senatorskoj obitelji Anicija. Rano je ostao siroče bez oca, pa ga je s očinskom ljubavlju odgojio pobožni i plemeniti patricij Simah, čijom se kćeri Rustikanom Boetije kasnije oženio. Stekao je najviše obrazovanje svoga doba, izvrsno je vladao grčkim jezikom i filozofijom te je već 507. godine bio poznat po svojoj iznimnoj učenosti. Kralj Teodorik povjeravao mu je važne državne zadaće, a Boetije je postao patricij, rimski konzul i poglavar svih dvorjana, uživajući ugled i poštovanje naroda i plemstva.

Cijeloga se života trudio prenijeti baštinu klasične mudrosti kršćanskom Zapadu. Preveo je i protumačio temeljna Aristotelova logička djela i Porfirijeve spise, sastavio rasprave o matematici i teoriji glazbe te udario temelje srednjovjekovnom nazivlju i metodi mišljenja. U bogoslovnim raspravama, među kojima se ističu spisi o Presvetom Trojstvu i protiv nestorijanskoga i eutihijevskoga krivovjerja, Boetije je dao neprolazne definicije osobe i vječnosti, dokazavši svoju privrženost katoličkom pravovjerju.

Kada je istočni car Justin započeo obnovu pravovjerja, arijanski kralj Teodorik posumnjao je u odanost rimskih senatora. Boetijevi neprijatelji lažno su ga optužili za veleizdaju, urotu za povratak rimske slobode i bavljenje astrologijom. Boetije je bez saslušanja utamničen u Paviji. U tamničkoj tami napisao je svoje remek-djelo Utjeha filozofije, u kojemu kroz uzvišeni dijalog razmatra nestalnost zemaljskih časti, božansku providnost i slobodu ljudske volje, upućujući dušu prema najvišem Dobru. Odbivši iznevjeriti pravdu i katoličku istinu, podnio je teške muke te je po Teodorikovoj zapovijedi pogubljen u Paviji oko 524. godine. Svojom je smrću posvjedočio potpunu cjelovitost služenja Bogu sve do prolivanja krvi.

Štovanje i zaštitništvo

Crkva časti svetoga Severina Boetija kao mučenika 23. listopada, kako bilježi i Rimski martirologij, ističući njegovu veliku učenost, djelo o utjesi filozofije i nepokolebljivo služenje Bogu u tamnici sve do nasilne smrti pod kraljem Teodorikom. Njegov drevni kult u Paviji svečano je potvrdila Sveta kongregacija obreda 1883. godine. Njegovi posvećeni posmrtni ostaci počivaju u kripti bazilike San Pietro in Ciel d'Oro u Paviji. U sakralnoj ikonografiji prikazuje se u patricijskoj ili sudačkoj odjeći, držeći u ruci knjigu Utjehe filozofije i palmu mučeništva, ponekad s okovima uz noge. Zaštitnik je filozofa, teologa, utamničenika i pravedno osuđenih.

Isti dan, 23. listopada, slave se i