Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 6. stoljeće › Životopisi › Sveti Grat od Olorona

Sveti Grat od Olorona
Klikni za povećanje
×
Sveti Grat od Olorona
Sveti Grat od Olorona. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Grat od Olorona

Spomendan
19. listopada
Razdoblje
6. stoljeće
Smrt
511.

Život

Sveti Grat živio je i djelovao u Akvitaniji krajem petoga i početkom šestoga stoljeća. Bio je izabran za biskupa grada Olorona, drevnoga Iluroa, smještenoga u podnožju planinskoga lanca Pireneja. U to je vrijeme jugozapadna Galija bila pod vlašću vizigotskoga kralja Alarika II., koji je bio pristaša arijanskoga krivovjerja. Unatoč pritiscima i nepovoljnim okolnostima pod arijanskim vladarom, Grat je neumorno radio na očuvanju pravovjerne katoličke vjere i duhovnoj obnovi povjerenoga stada. Godine 506. osobno je sudjelovao na znamenitom pokrajinskom crkvenom saboru u Agdeu, koji je sazvan uz dopuštenje kralja Alarika pod predsjedanjem svetoga Cezarija od Arlesa.

Na tome se saboru Grat istaknuo mudrošću i revnošću, surađujući s drugim katoličkim biskupima u donošenju kanona za obnovu crkvene discipline, zaštitu crkvenih dobara i jačanje vjerskoga života u galijskim krajevima. Kao dobar pastir brinuo se za siromahe, podizao kler u evanđeoskom duhu i utvrđivao zajednice u planinskim dolinama Pireneja. Sveto je preminuo u Oloronu u prvoj polovici šestoga stoljeća, predavši svoju dušu Gospodinu.

Štovanje i zaštitništvo

Crkva slavi spomendan svetoga Grata od Olorona 19. listopada. Rimski martirologij spominje njegovo djelovanje u Akvitaniji uz Pirineje i njegovo sudjelovanje na saboru u Agdeu radi obnove Crkve u tome dijelu Galije. Njegove su se relikvije stoljećima s velikom pobožnošću čuvale u crkvi Sainte-Marie u Oloronu, a njegovo je ime duboko ukorijenjeno u tradiciji pokrajine Béarn. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ornatu s mitrom i pastoralom, držeći u ruci knjigu crkvenih kanona. Glavni je zaštitnik grada Oloron-Sainte-Marie i zagovornik u zaštiti usjeva od nepogoda.

Isti dan, 19. listopada, slave se i