Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 6. stoljeće › Životopisi › Sveti Albin od Angersa

Sveti Albin od Angersa
Klikni za povećanje
×
Sveti Albin od Angersa
Sveti Albin od Angersa. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Albin od Angersa

Spomendan
1. ožujka
Razdoblje
6. stoljeće
Smrt
550.

Život

Sveti Albin (Aubin) rodio se u Bretanji, a u mladosti je stupio u samostan Tincillac, gdje je kasnije postao opat. Zbog glasa o njegovoj svetosti, mudrosti i strogom životu, narod i kler izabrali su ga oko 529. godine za biskupa Angersa u Lionskoj Galiji.

Kao pastir, Albin je bio neustrašiv u naviještanju Božje riječi i obrani kršćanskoga morala. Nije se ustručavao oštro ukoriti oholost i razvratnost svjetovnih moćnika, osobito osuđujući incestuozne brakove među plemstvom, zbog čega je trpio prijetnje, ali nikada nije ustuknuo. Kako bi proveo temeljitu obnovu crkvenoga života i discipline, zdušno se zalagao za sazivanje Trećega sabora u Orléansu (538. godine), na kojemu je imao presudnu ulogu u donošenju strogih crkvenih propisa protiv zloupotreba moćnika. Bio je i neumorni otkupitelj ratnih zarobljenika i zaštitnik siromaha. U miru je dovršio svoj zemaljski hod oko 550. godine.

Čuda

Sveti Grgur Turski i kasniji životopisci zabilježili su mnoga čuda koja su pratila Albinov život. Svojom molitvom oslobađao je opsjednute, vraćao vid slijepima i ozdravljao gubavce. Posebno je ostalo upamćeno da je svojim zagovorom izmolio oslobađanje utamničenih i nepravedno osuđenih, kada su se zatvorski zidovi čudesno srušili pred očima prisutnih, omogućivši sužnjima izlazak na slobodu.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan svetoga Albina slavi se 1. ožujka. Rimski martirologij slavi njegov spomen u Angersu, ističući njegovu hrabrost u ukoravanju oholih moćnika i promicanju Trećega sabora u Orléansu. Nad njegovim grobom u Angersu podignuta je glasovita opatija Saint-Aubin. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ruhu, često sa zatvorenicima kojima padaju lanci ili sa slijepcem kojemu vraća vid. Zaštitnik je zatvorenika, slijepih osoba i pekara.

Isti dan, 1. ožujka, slave se i