Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 6. stoljeće › Životopisi › Sveta Genoveva

Sveta Genoveva
Klikni za povećanje
×
Sveta Genoveva
Sveta Genoveva. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETICA · DJEVICA

Sveta Genoveva

Spomendan
3. siječnja
Razdoblje
6. stoljeće
Smrt
502.

Život

Sveta Genoveva rodila se u Nanterru pokraj Pariza oko 420. godine u pobožnoj obitelji Severa i Geroncije. Kada su 429. godine sveti German Okserski i sveti Lup iz Troyesa prolazili kroz Nanterre putujući u Britaniju radi suzbijanja pelagijanizma, German je među okupljenim mnoštvom zapazio djevojčicu Genovevu i prepoznao u njoj izabranu posudu Božje milosti. Pozvao ju je k sebi, ohrabrio na putu kreposti, a njezinim roditeljima prorekao da će voditi svet život i mnoge djevice privesti Gospodinu. Darovao joj je medaljicu s urezanim križem kako bi je trajno podsjećala na predanje Kristu. Genoveva se rano posvetila Bogu, a oko svoje šesnaeste godine primila je redovnički veo iz ruku pariškoga biskupa. Nakon smrti roditelja preselila se u Pariz k svojoj kumi, provodeći dane u djelima kršćanskoga milosrđa i strogom tjelesnom mrtvljenju, posteći i uzdržavajući se od mesa više od trideset godina. Pariški biskup povjerio joj je skrb nad Bogu posvećenim djevicama.

Kada je 451. godine Atila sa svojim Hunima pustošio Galiju i zaprijetio Parizu, građane je obuzeo strah te su se pripremali za bijeg. Genoveva ih je odlučno pozvala na postojanu vjeru, pouzdanje u Boga i djela pokore, jamčeći im da će grad biti pošteđen ako se obrate Gospodinu. Njezine su molitve i opomene uslišane: Huni su neočekivano skrenuli prema Orléansu, a Pariz je ostao netaknut. Tijekom opsade grada za vrijeme kralja Meroveha i njegovih nasljednika Hilderika i Klodviga, Genoveva je pokazala herojsku ljubav, prehranjujući gladne sugrađane dovozeći lađama žito rijekom Seineom i izmolivši od vladara milost za utamničenike. Potaknula je kralja Klodviga na gradnju bazilike u čast svetih apostola Petra i Pavla na brežuljku iznad Pariza. Sveta je djevica preminula u Parizu 512. godine te je pokopana u toj novosagrađenoj crkvi, koja je ubrzo po njoj ponijela ime Sainte-Geneviève.

Čuda

Život svete Genoveve bio je ispunjen čudesnim uslišanjima i viđenjima. Predaja bilježi da joj se noću, dok je u molitvi obilazila svetišta, svijeća u ruci više puta gasila pod naletima vjetra i zloduha, ali bi se na njezinu tihu molitvu sama od sebe čudesno ponovno upalila nebeskim plamenom. Godine 834. njezinim je zagovorom Pariz spašen od razorne poplave rijeke Seine. Godine 1129. grad je pogodila strašna kuga, takozvani ognjeni palež, koja je odnijela više od četrnaest tisuća života. Kada su njezine svete relikvije u svečanoj procesiji ponesene ulicama, pošast je u istome času potpuno prestala. Papa Inocent II. osobno je ispitao to čudo i odredio da se u spomen na taj događaj svake godine slavi blagdan.

Štovanje i zaštitništvo

Glavni spomendan svete Genoveve slavi se 3. siječnja. Rimski martirologij slavi je kao djevicu koja je hrabrila ustrašene Parižane pred hunskom najezdom i hranila ih u vrijeme gladi. Njezine su relikvije stoljećima počivale u njezinoj crkvi na brdu Mont-lès-Paris, a sačuvani dio njezinih svetih ostataka i danas se s velikim poštovanjem časti u crkvi Saint-Étienne-du-Mont u Parizu. Sveta Genoveva glavna je nebeska zaštitnica grada Pariza i francuskih snaga reda. U umjetnosti se prikazuje sa svijećom u ruci, uz anđela koji je štiti i zloga duha s mijehom koji je uzalud pokušava ugasiti, ili s kruhom i ključevima grada Pariza.

Isti dan, 3. siječnja, slave se i