SVETAC · OPAT
Sveti Benedikt
- Spomendan
- 11. srpnja
- Razdoblje
- 6. stoljeće
- Smrt
- 547.
Opći rimski kalendarRedovnici i redovnice
Među najštovanijima: Najštovaniji na hrvatskom području, Najštovaniji na engleskom području, Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na talijanskom području, Najštovaniji na španjolskom području, Najštovaniji na francuskom području, Najštovaniji na poljskom području, Najštovaniji na portugalskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveti Benedikt, patrijarh zapadnoga redovništva, rodio se u Nursiji u Umbriji oko 480. godine u plemićkoj rimskoj obitelji. Njegova sestra blizanka bila je sveta Skolastika. Kao mladić poslan je u Rim na visoke škole, no sablažnjen raskalašenim životom svojih vršnjaka, odlučio je napustiti svjetovnu karijeru i očinsko bogatstvo kako bi služio jedino Bogu. Otišao je iz Rima mudar u svojemu neznanju, tražeći mjesto potpune predanosti Kristu. Najprije se sa svojom starom dadiljom nastanio u Enfideu pokraj crkve svetoga Petra, boraveći među kreposnim ljudima. No željan strože samoće, pobjegao je u pusti predio Subiaca. Ondje je susreo monaha Romana koji mu je dao redovnički habit i uputio ga u pećinu nad liticom, gdje je Benedikt proveo tri godine u potpunoj povučenosti, hraneći se onim što bi mu Roman donosio.
Nakon smrti opata susjednoga samostana u Vicovaru, redovnici su ga privoljeli da im postane poglavar, no kada su uvidjeli strogost njegova pravila, pokušali su ga otrovati. Benedikt se vratio u svoju pećinu, kamo su ubrzo počeli hrliti mnogi učenici privučeni njegovom svetošću. U dolini Subiaca sagradio je dvanaest samostana, u svaki postavio po dvanaest monaha pod vodstvom poglavara, dok je u trinaestom boravio sam s odabranom braćom, među kojima su bili i dječaci Mauro i Placid. Oko 529. godine povukao se na Monte Cassino. Ondje je porušio Apolonov hram, podigao svetište i utemeljio znameniti samostan u kojem je napisao svoje slavno Pravilo. U njemu je mudro sažeo redovnički život pod geslom molitve i rada, utemeljivši zajednicu na trajnosti, poslušnosti i bratskoj ljubavi. Preminuo je u Gospodinu 21. ožujka 543. godine na Monte Cassinu.
Čuda
Gospodin je svetoga Benedikta obdario velikim čudotvornim darom. Još u Enfideu molitvom je čudesno sastavio i obnovio glineno rešeto koje je njegova dadilja nehotice razbila. U Vicovaru, kada su mu nepokorni monasi u čaši poslužili otrovano vino, Benedikt je nad čašom načinio znak križa, a staklena se posuda istoga časa rasprsnula kao da je pogođena kamenom. Dok je bio u Subiacu, spasio je mladoga Placida od utapanja poslavši Maura koji je poslušno hodao po površini jezerske vode i izvukao dječaka na suho. Molitvom je izvodio živu vodu iz suhe stijene, vraćao željezno oruđe koje je palo na dno vode i hranio braću u vrijeme teške gladi.
Štovanje i zaštitništvo
Glavni liturgijski spomendan svetoga Benedikta slavi se 11. srpnja, dok se njegov prijelaz u nebo pamti i 21. ožujka. Njegovi posvećeni posmrtni ostaci počivaju u kripti bazilike na Monte Cassinu, u zajedničkom grobu sa sestrom Skolastikom. Papa Pavao VI. proglasio ga je glavnim zaštitnikom Europe. U umjetnosti se prikazuje u crnom benediktinskom habitu s opatskim štapom, knjigom Pravila, razbijenim kaležom iz kojega bježi zmija ili s gavranom koji nosi kruh. Zaštitnik je monaha, poljodjelaca, školske djece i umirućih.
Isti dan, 11. srpnja, slave se i
- Blaženi Toma Benstead i Toma Sprott, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće
- Sveta Marcijana Mauritanijska, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveta Olga Kijevska, kneginja 10. stoljeće
- Sveti Abundije Kordopski, prezbiter i mučenik 9. stoljeće
- Sveti Drostan, opat 7. stoljeće
- Sveti Hidulf od Moyenmoutiera, korepiskop i opat 8. stoljeće
- Sveti Ketil (Kjeld) od Viborga, prezbiter i kanonik 12. stoljeće
- Sveti Pio I., papa 2. stoljeće
- Sveti Placid, mučenik, i Sigisbert, opat 7. stoljeće
- Blažena Rozalija Klotilda Bès, Marija Elizabeta Pélissier, Marija Klara Blanc i Marija Margareta de Barbégie d'Albarède, djevice i mučenice 18. stoljeće
- Blaženi Bertrand od Grandselvea, opat 12. stoljeće
- Sveta Ana An Xinzhi, Marija An Guozhi, Ana An Jiaozhi i Marija An Lihua, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Sveti Leontije od Bordeauxa, biskup 6. stoljeće
- Sveti Marcijan iz Ikonija, mučenik 4. stoljeće