SVETAC · PAPA
Sveti Pio I.
- Spomendan
- 11. srpnja
- Razdoblje
- 2. stoljeće
Život
Sveti Pio I., papa i mučenik, upravljao je Rimskom Crkvom u drugom stoljeću, od oko 140. do 154. godine, kao deveti nasljednik svetoga Petra na rimskoj katedri. Rođen je u Akvileji, a brat mu je bio glasoviti Hermas, pisac poznatoga ranokršćanskog djela "Pastir". Pio je preuzeo kormilo Crkve u razdoblju kada je Rimska Crkva bila izložena snažnim unutarnjim kušnjama i napadima krivovjernika.
Za njegova pontifikata u Rim su došli širitelji gnostičkih zabluda, nastojeći zavesti vjernike lažnim naukom. Valentin, koji se pojavio još za pape Higina, nastavio je sijati svoje zablude, a u Vječni grad stigao je i gnostik Kerdon. U to je vrijeme u Rim došao i Marcion, koji je počeo propovijedati potpuno odbacivanje Staroga zavjeta i stvorio vlastitu sljedbu. Papa Pio I. prepoznao je pogubnost njihova krivovjerja te je odlučno ustao u obranu pravovjerja, isključivši Marciona iz crkvenoga zajedništva.
U isto vrijeme Rimsku su Crkvu posjećivali i branitelji pravoga nauka, među kojima se osobito isticao sveti Justin filozof, koji je upravo u to doba u Rimu javno poučavao i izlagao kršćansku istinu. Pod mudrim i odlučnim vodstvom pape Pija I., kršćanska zajednica u Rimu pokazala se kao središte i čuvarica apostolskoga pologa vjere. Predaja mu pripisuje nastojanja oko primanja i krštenja obraćenika iz židovstva te skrb za liturgijski red. Pio I. je petnaest godina poput dobroga pastira čuvao Kristovo stado, podnoseći mnoge nevolje i protivštine za spasenje povjerenih mu duša, sve dok oko 154. godine nije prešao u vječnu radost svoga Gospodina.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Pija I., pape, slavi se 11. srpnja, kako stoji u Rimskom martirologiju. Crkva ga časti kao postojanoga branitelja pravovjerja pred naletima gnosticizma i dobroga pastira koji je sačuvao jedinstvo stada. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom na glavi i papinskim križem s tri poprečne grede, držeći knjigu svetoga nauka koja simbolizira obranu apostolske istine. Vjernici mu se utječu za očuvanje čistoće katoličke vjere i zaštitu Crkve od krivih učenja.
Isti dan, 11. srpnja, slave se i
- Blaženi Toma Benstead i Toma Sprott, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće
- Sveta Marcijana Mauritanijska, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveta Olga Kijevska, kneginja 10. stoljeće
- Sveti Abundije Kordopski, prezbiter i mučenik 9. stoljeće
- Sveti Benedikt, opat 6. stoljeće
- Sveti Drostan, opat 7. stoljeće
- Sveti Hidulf od Moyenmoutiera, korepiskop i opat 8. stoljeće
- Sveti Ketil (Kjeld) od Viborga, prezbiter i kanonik 12. stoljeće
- Sveti Placid, mučenik, i Sigisbert, opat 7. stoljeće
- Blažena Rozalija Klotilda Bès, Marija Elizabeta Pélissier, Marija Klara Blanc i Marija Margareta de Barbégie d'Albarède, djevice i mučenice 18. stoljeće
- Blaženi Bertrand od Grandselvea, opat 12. stoljeće
- Sveta Ana An Xinzhi, Marija An Guozhi, Ana An Jiaozhi i Marija An Lihua, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Sveti Leontije od Bordeauxa, biskup 6. stoljeće
- Sveti Marcijan iz Ikonija, mučenik 4. stoljeće