SVECI · MUČENICI
Sveti Viktor i Korona
- Spomendan
- 14. svibnja
- Razdoblje
- 2. stoljeće
Život
Sveti Viktor i Korona zasjali su kao veličanstveni uzori kršćanske hrabrosti u Siriji u drugom stoljeću. Viktor je bio vojnik koji je u rimskim redovima vjerno obavljao svoju dužnost, ali je njegovo srce u potpunosti pripadalo Isusu Kristu. Kada je započelo progonstvo i kada je od vojnika zatraženo da žrtvuju poganskim bogovima, Viktor je to odlučno odbio, ističući da njegov život pripada samo nebeskom Gospodaru.
Zbog toga je bio izvrgnut strahovitim mukama. Dok su rimski krvnici nemilosrdno mučili Viktora, pristupila je mlada, tek šesnaestogodišnja Korona, žena jednog od njegovih vojnih drugova. Korona je javno pred svima počela tješiti i hrabriti Viktora, moleći ga da ustraje i ne poklekne, te je otvoreno ispovjedila da i sama vjeruje u Krista.
Njezino javno svjedočanstvo razbjesnilo je poganske vlasti. Sudac je smjesta naredio da se i Korona uhvati te podvrgne najokrutnijoj smrti. Privedena je dvama savijenim palmama za koje su joj privezali udove, te je naglim ispravljanjem stabala njezino tijelo bilo rastrgnuto. Neposredno nakon nje, sveti Viktor je pogubljen odrubljivanjem glave, čime su oboje zajedno dovršili svoj mučenički hod za Krista.
Čuda
Dok je sveti Viktor podnosio teške tjelesne muke, sveta Korona je u duhu ugledala dvije prekrasne krune koje su se s nebesa spuštale na njih, jednu za Viktora i jednu za nju samu. To nebesko viđenje dalo joj je natprirodnu snagu da s radošću prigrli strahotu mučeništva i svjedoči Kristovu pobjedu nad smrću.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetih Viktora i Korone slavi se 14. svibnja. Njihovo se štovanje iz Sirije vrlo brzo proširilo na Zapad, osobito u Italiju, gdje se njihove relikvije časte u gradu Feltre. Sveta Korona u kršćanskoj umjetnosti prikazuje se s palminim granama i krunom, dok se sveti Viktor prikazuje u vojničkom odijelu s mačem i mučeničkom palmom. Sveta Korona se osobito zaziva u nevoljama, epidemijama i teškim financijskim krizama.
Isti dan, 14. svibnja, slave se i
- Sveta Marija Dominika Mazzarello, djevica 19. stoljeće
- Sveti Aprunkul od Clermont-Ferranda, biskup 5. stoljeće
- Sveti Erembert od Toulousea, biskup 7. stoljeće
- Sveti Feliks i Fortunat, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Gal I. od Clermont-Ferranda, biskup 6. stoljeće
- Sveti Izidor s Hiosa, mučenik 3. stoljeće
- Sveti Kartah (Mo Chutu) od Lismorea, biskup i opat 7. stoljeće
- Sveti Matija, apostol 1. stoljeće
- Sveti Mihael Garicoïts, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Poncije iz Cimieza, mučenik 3. stoljeće
- Blažena Teodora Guérin, djevica 19. stoljeće
- Blaženi Egidije iz Vouzele, prezbiter 13. stoljeće
- Svete Justa i Heredina, mučenice 2. stoljeće
- Sveti Maksim iz Azije, mučenik 3. stoljeće