SVETAC · FILOZOF
Sveti Aristid Atenski
- Spomendan
- 31. kolovoza
- Razdoblje
- 2. stoljeće
Život
Sveti Aristid Atenski bio je kršćanski filozof i znameniti apologet koji je živio i djelovao u Ateni u drugom stoljeću. Bio je duboko upućen u klasičnu grčku mudrost i filozofske sustave svoga vremena, no pravo je prosvjetljenje pronašao tek kada je upoznao svjetlo kršćanske istine.
Kada je car Hadrijan između 123. i 127. godine boravio u Grčkoj i dao se posvetiti u eleuzinske misterije, među poganima je planuo protukršćanski žar koji je potaknuo progon atenskih vjernika. Suočen s klevetama i nepravednim progonima, Aristid je istupio pred cara s uzvišenom obranom kršćanske vjere, svojom glasovitom Isprikom, koju je caru uručio u Ateni oko 126. godine. Sveti Jeronim ga naziva najrječitijim filozofom i navodi da je njegovo djelo protkano mudrošću starih filozofa te da je poslužilo kao uzor svetomu Justinu mučeniku.
U svojoj Isprici Aristid nastoji dokazati da jedino kršćani imaju pravu spoznaju o jedinomu istinitome Bogu, koji je sve stvorio i svime upravlja. Pobija zablude Kaldejaca, Grka, Egipćana i Židova, ističući zablude poganskoga idolopoklonstva i njihova mitskoga poimanja božanstava. Nasuprot pokvarenomu životu pogana, Aristid s velikim žarom prikazuje pravednost, čistoću i uzvišenost kršćanskoga moralnog života, njihovu ljubav prema bližnjemu, skrb za siromahe, udovice i siročad, te njihovu neustrašivu nadu u vječni život. Njegov spis odiše mirnoćom, dostojanstvom i dubokim uvjerenjem, pokazujući razumnost kršćanstva na temelju očitih plodova svetosti u životima vjernika. Nakon dugoga života posvećena obrani istine, preminuo je u Ateni u Gospodinu.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svetoga Aristida filozofa 31. kolovoza, ističući njegovu veliku vjeru i mudrost kojom je pred carem Hadrijanom branio kršćanski nauk. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u odjeći klasičnoga grčkog filozofa, s filozofskim plaštem, držeći u ruci svitak ili knjigu svoje Isprike upućene caru. Zaštitnik je kršćanskih filozofa, mislilaca, branitelja vjere i učenjaka, a vjernici mu se mole za dar mudroga govora i snagu razuma u službi naviještanja Božje istine.
Isti dan, 31. kolovoza, slave se i
- Sveti Aidan od Lindisfarnea, biskup i opat 7. stoljeće
- Sveti Josip iz Arimateje i Nikodem, učenici Gospodinovi 1. stoljeće
- Sveti Paulin od Triera, biskup i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Rajmund Nerođeni (Nonnat), redovnik 13. stoljeće
- Blaženi Andrija iz Sansepolcra, prezbiter 14. stoljeće
- Blaženi Edmigije Primo Rodríguez, Amalije Zariquiegui Mendoza i Valerije Bernard Herrero Martínez, redovnici i mučenici 20. stoljeće