SVETAC · BISKUP
Sveti Apolinar Klaudije
- Spomendan
- 8. siječnja
- Razdoblje
- 2. stoljeće
- Smrt
- 200.
Život
Sveti Apolinar Klaudije bio je istaknuti biskup Hijerapola u maloazijskoj pokrajini Frigiji u drugom stoljeću, u razdoblju vladavine cara Marka Aurelija. Kao pastir i predani učitelj, odlikovao se dubokom kršćanskom mudrošću, svetim životom i neumornim pastoralnim žarom. Hijerapol je u to doba bio važno duhovno i kulturno sjedište, ali i poprište snažnih pritisaka poganskoga društva te pojave novih zabluda koje su prijetile kršćanskoj zajednici.
Apolinar je postao glasovit po svojim teološkim i polemičkim spisima u kojima je odlučno branio pravovjerni katolički nauk. Razotkrivao je zablude tadašnjih krivovjernika pokazujući da su njihove ideje posuđene iz poganskih filozofskih predodžbi, a ne iz apostolskoga pologa vjere. Napisao je pet knjiga protiv pogana, dva opsežna djela protiv židovskih prigovora te dva spisa o Istini, u kojima je razložio uzvišenost kršćanskoga bogoštovlja i božansko podrijetlo vjere.
Oko 177. godine caru Marku Aureliju uputio je svoju znamenitu rječitu Ispriku u obranu progonjenih kršćana. U tom se spisu hrabro pozvao na carevo vlastito iskustvo s dvanaestom rimskom legijom, nazvanom Gromovita legija, čiji su vojnici kršćani u ratu protiv Kvada izmolili od jedinoga Boga čudesnu kišu koja je spasila iscrpljenu rimsku vojsku i donijela pobjedu nad neprijateljem. Apolinar je pozvao cara da na temelju toga očitoga Božjega zahvata prestane progoniti nevine kršćane koji se neprestano mole za dobrobit Carstva. Nakon svetoga i plodnoga života, u miru je predao svoj duh Gospodinu u Hijerapolu još za carevanja Marka Aurelija.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svetoga Apolinara Klaudija biskupa 8. siječnja, ističući da je u vrijeme cara Marka Aurelija blistao svetošću i uzvišenim naukom. Crkva ga časti kao jednoga od ključnih ranokršćanskih apologeta drugoga stoljeća koji je mudrošću i perom branio istinu vjere pred carevima i krivovjernicima. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ruhu ranokršćanskoga doba s mitrom i štapom, držeći u ruci knjigu svoje Isprike i pero. Zaštitnik je kršćanskih pisaca, apologeta, profesora i branitelja vjerske slobode.
Isti dan, 8. siječnja, slave se i
- Sveta Gudula, djevica 8. stoljeće
- Sveti Erhard od Regensburga, biskup 8. stoljeće
- Sveti Juraj Kozibit, monah i pustinjak 7. stoljeće
- Sveti Lovro Giustiniani, biskup 15. stoljeće
- Sveti Lucijan, Maksimijan i Julijan, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Maksim od Pavije, biskup 6. stoljeće
- Sveti Pacijent od Metza, biskup 2. stoljeće
- Sveti Severin Norički, prezbiter i monah 5. stoljeće
- Blaženi Edvard Waterson, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Albert od Cashela, biskup 7. stoljeće
- Sveti Natanalan, biskup 5. stoljeće
- Sveti Teofil, đakon, i Heladije, mučenici 4. stoljeće