BLAŽENICA · REDOVNICA
Blažena Ljudevita Savojska
- Spomendan
- 24. srpnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
- Smrt
- 1503.
Život
Blažena Ljudevita Savojska rođena je 28. prosinca 1461. ili 1462. godine, na blagdan Nevine dječice, vjerojatno u Bourg-en-Bresseu, kao kći blaženoga Amadeja IX., savojskoga vojvode, i Jolande od Francuske, sestre francuskoga kralja Luja XI. Preko majčine loze bila je povezana sa svetom Elizabetom Ugarskom. Još kao dijete pokazivala je osobitu sklonost molitvi, samoći i djelima pokore, posteći o kruhu i vodi uoči marijanskih blagdana te noseći pokornički pojas ispod raskošne odjeće koju je nosila iz poslušnosti majci.
U ranoj mladosti iskusila je patnju kada je sa sestrom Marijom dijelila zatočeništvo svoje majke u dvorcu Rouvres kod Dijona, kamo ih je zatvorio Karlo Smjeli. Ondje je upoznala oca Ivana Perrina, koji joj je postao doživotni duhovnik. Nakon oslobođenja, po želji ujaka, kralja Luja XI., 24. kolovoza 1479. godine udala se za plemića Hugona de Chalona. Premda je brak sklopljen iz političkih razloga i među supružnicima je bila znatna razlika u godinama, njihov je zajednički život u dvorcu Nozeroy u Juri bio prožet skladom, dubokom pobožnošću i ljubavlju. Supružnici su se istaknuli brigom za siromahe, za koje je Ljudevita sama prela vunu, a na dvoru je njegovala strogu moralnost.
Nakon što joj je 1490. godine muž preminuo, mlada udovica odlučila je napustiti svijet. Odbila je nove bračne ponude, razdijelila imovinu siromasima i 1492. godine, po savjetu oca Perrina, stupila u samostan klarisa u gradu Orbe pod reformom svete Kolete. U samostanu je živjela u savršenoj poniznosti i poslušnosti, ne zadržavši ništa od svoga kraljevskoga podrijetla. Sastavila je nekoliko duhovnih razmatranja i spis o poštovanju redovničkoga pravila. Često bolesna, preminula je sveto u Gospodinu u dobi od četrdeset i dvije godine, 24. srpnja 1503. godine u samostanu u Orbeu.
Čuda
Nakon njezina blaženog preminuća redovnice su osjetile snažan i čudesan miris cvijeća na mjestu u samostanu gdje je blažena Ljudevita običavala moliti. Taj nadnaravni miris ostao je svjedočanstvo njezine anđeoske čistoće i svetosti.
Štovanje i zaštitništvo
Tijelo blažene Ljudevite isprva je pokopano u samostanu u Orbeu, a 1531. godine preneseno je u franjevački samostan u Nozeroyu. Godine 1838., na traženje savojskoga kralja Karla Alberta, relikvije su pronađene te su iduće godine prenesene u Torino, u kraljevsku kapelu Savojske dinastije, gdje počivaju uz njezina oca Amadeja. Dio relikvija vraćen je u pedesetim godinama dvadesetoga stoljeća u Orbe i izložen u stakleno-brončanoj škrinji.
Papa Grgur XVI. proglasio ju je blaženom 12. kolovoza 1839. godine. U Rimskom martirologiju i u franjevačkome redu njezin se spomendan slavi 24. srpnja. Časti se kao uzor udovicama i redovnicama.
Isti dan, 24. srpnja, slave se i
- Blažena Marija od Milosti Prat, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blažena Marija Pilar od svetog Franje Borgije Martínez García, Terezija od Djeteta Isusa García García i Marija Anđela od svetog Josipa Valtierra Tordesillas, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Antun Torriani iz L'Aquile, prezbiter 15. stoljeće
- Blaženi Modestin od Isusa i Marije Mazzarella, prezbiter 19. stoljeće
- Blaženi Nikola Garlick, Robert Ludlam i Rikard Simpson, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće
- Sveta Sigolena od Albija, redovnica 7. stoljeće
- Sveti Balduin od Rietija, opat 12. stoljeće
- Sveti Boris i Gljeb, mučenici 11. stoljeće
- Sveti Deklan od Ardmorea, biskup 5. stoljeće
- Sveti Fantin Stariji Čudotvorac, samotnjak 4. stoljeće
- Sveti Šarbel Makhlouf, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Viktorin od Amiterna, biskup i mučenik 1. stoljeće
- Blažena Kristina Čudesna, djevica 3. stoljeće
- Blaženi Ivan Tavelli iz Tossignana, biskup 15. stoljeće
- Blaženi Josip Lambton, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Blaženi Ksaver Bordas Piferrer, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Eufrazija, djevica 5. stoljeće
- Sveta Kinga (Kunigunda), redovnica 13. stoljeće
- Sveta Kristina Bolsenska, djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveti Ivan Boste, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Josip Fernández, prezbiter i mučenik 19. stoljeće