SVETICA · MUČENICA
Sveta Margareta Clitherow
- Spomendan
- 25. ožujka
- Razdoblje
- 16. stoljeće
- Smrt
- 1586.
Među najštovanijima: Najštovaniji na engleskom području
Život
Sveta Margareta Clitherow, prozvana Biserom Yorka, rođena je oko 1556. godine u Yorku kao kći Thomasa Middletona, uglednoga građanina i šerifa grada. Godine 1571. udala se za Johna Clitherowa, imućnoga trgovca mesom. Živjeli su u staroj jezgri Yorka u ulici The Shambles. Oko 1574. godine Margareta se obratila na katoličku vjeru. Iako je njezin suprug pripadao državnoj crkvi, imao je brata koji je bio katolički svećenik te je s poštovanjem gledao na ženinu pobožnost i plaćao globe koje su joj vlasti nametale zbog nedolaska na anglikanske službe.
Margareta je postala stupom progonjene Crkve u sjevernoj Engleskoj. U svojoj je kući uredila tajno skrovište za progonjene svećenike i kapelu u kojoj se redovito slavila sveta misa. Kada je kuća bila pod nadzorom, unajmila je drugu zgradu gdje je skrivala misionare. Svojega najstarijega sina Henryja poslala je na školovanje za svećenika u Reims. Više je puta bila zatvarana, a u tamnici je provela nekoliko godina. Noću se krišom odlazila moliti pod vješala na York Tyburnu gdje su pogubljeni sveti svećenici, moleći od Boga milost da i sama prolije krv za Krista.
Dana 10. ožujka 1586. vlasti su pretražile njezinu kuću i otkrile skrovište s misnim ruhom i posuđem. Margareta je uhićena i izvedena pred sud u dvorcu u Yorku. Optužena je za skrivanje svećenika i slušanje mise. Kako bi zaštitila svoju malu djecu i sluge da ih na sudu ne bi prisilili na mučenje i svjedočenje protiv nje, odbila se izjasniti o krivnji. Zbog toga je osuđena na drevnu, okrutnu kaznu gnječenja pod teškim teretom. Primila je presudu sa smiješkom, zahvaljujući Bogu što je smatra dostojnom takve smrti.
Dana 25. ožujka 1586., na blagdan Blagovijesti i ujedno na Veliki petak, bosa je pošla na stratište na mostu Ousebridge u Yorku. Svoje cipele poslala je kćeri Anne kao znak da krene njezinim stopama u nebo. Položili su je na zemlju s oštrim kamenom ispod leđa, a preko nje su stavili vrata njezine vlastite kuće i natovarili stotine kilograma kamenja. Tijekom petnaestominutne agonije njezine su posljednje riječi bile: »Isuse, Isuse, Isuse, smiluj mi se!«.
Štovanje i zaštitništvo
Svetom ju je proglasio papa Pavao VI. 25. listopada 1970. među Četrdeset mučenika Engleske i Walesa. Njezina desna ruka čuva se kao dragocjena relikvija u samostanu Bar Convent u Yorku. Spomendan joj se slavi 25. ožujka. Njezino se svetište nalazi u ulici The Shambles u Yorku. Dvojica njezinih sinova postala su svećenici, a kći redovnica.
Isti dan, 25. ožujka, slave se i
- Blažena Jozafata Hordaševska, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Hilarije Januszewski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Placid Riccardi, prezbiter 20. stoljeće
- Blaženi Toma iz Costacciara, pustinjak 14. stoljeće
- Sveta Lucija Filippini, djevica 18. stoljeće
- Sveta Matrona Solunska, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Dobri Razbojnik, obraćenik 1. stoljeće
- Sveti Hermeland od Indrea, opat 8. stoljeće
- Sveti Kvirin Tegernzejski, mučenik 3. stoljeće
- Sveti Prokop Sazavski, opat 11. stoljeće
- Blaženi Eberhard od Nellenburga, redovnik 11. stoljeće
- Blaženi Emilijan Kovč, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Jakov Bird, mučenik 16. stoljeće
- Sveti Dula, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Mona od Milana, biskup 3. stoljeće
- Sveti Nikodem iz Kiro-Marine, pustinjak 10. stoljeće