BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Marija Bartolomeja Bagnesi
- Spomendan
- 28. svibnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
- Smrt
- 1577.
Život
Blažena Marija Bartolomeja Bagnesi rođena je u Firenci 1514. godine, u uglednoj plemićkoj obitelji Carla Bagnesija i Alessandre Orlandini. Na krštenju je primila ime Maria, a u djetinjstvu je bila vedre i blage naravi, rano naučivši pjevati pobožne pjesme u čast Bogu. Kako joj je majka rano umrla, brigu o njoj preuzela je starija sestra, redovnica dominikanka, pa je Marija velik dio djetinjstva provela u ozračju samostana. Kada joj je bilo sedamnaest godina, otac joj je bez njezina znanja ugovorio brak. Saznavši za tu odluku, zgrožena mišlju da iznevjeri zavjet djevičanstva koji je u srcu dala Gospodinu, naglo se i teško razboljela te pala u postelju.
Od toga je trenutka ostala gotovo neprekidno prikovana za bolesničku postelju punih četrdeset i pet godina. Njezin lakovjerni otac godinama ju je podvrgavao mučnim i neuspješnim pokušajima liječenja svjetovnih varalica, što je njezine tjelesne patnje samo uvećalo. Unatoč stalnim bolovima i teškoj astmi, Marija je sve prikazivala Bogu s neizmjernim strpljenjem. Želeći se posve predati Kristu pod okriljem svetoga Dominika, primila je 1544. godine habit Trećega reda svetoga Dominika, a zavjete je položila u svojoj bolesničkoj sobi 1547. godine pred ocem Vittorijem di Mattheom iz samostana Santa Maria Novella. Tada je svojemu imenu dodala i ime apostola svetoga Bartolomeja, prema kojemu je gajila posebnu pobožnost.
Njezina je soba postala pravo duhovno utočište. Živjela je u prisnoj duhovnoj povezanosti sa svećenicima Alessandrom Capocchijem i Agostinom Campijem, koji su joj pružali duhovno vodstvo. Iznimno je ljubila Sveto pismo, a osobito je razmatrala Pjesmu nad pjesmama i otajstvo muke Gospodnje. Nekoliko puta tjedno primala je svetu pričest, pripremajući se satima u dubokom klanjanju. K njezinoj su postelji hrlili brojni vjernici, redovnici i laici, tražeći njezinu molitvu i mudar duhovni savjet. Među njima je bila i sveta Marija Magdalena de' Pazzi, koja je u blaženoj Bartolomeji prepoznala osobu koja je ljubila Krista istim žarom kao i sveta Katarina Sijenska. Preminula je sveto u Firenci 28. svibnja 1577. godine, dok su joj svećenici okupljeni oko postelje čitali muku Kristovu.
Čuda
Život blažene Marije Bartolomeje bio je obilježen izvanrednim mističnim darovima. Zabilježeno je da su je svjedoci viđali u stanju duhovne levitacije tijekom molitve. Imala je česta viđenja svetaca i anđela, a hrabro je podnosila i žestoka uznemiravanja zlih duhova.
Nakon njezine smrti njezino je tijelo ostalo neraspadnuto. Najpoznatije čudo po njezinu zagovoru dogodilo se 16. lipnja 1584. godine, kada je sveta Marija Magdalena de' Pazzi, ležeći teško bolesna u samostanu karmelićanki, iznenada i potpuno ozdravila zazvavši u pomoć blaženu Bartolomeju. Sveta Marija Magdalena imala je potom viđenje u kojemu je vidjela blaženu Bartolomeju u nebeskoj slavi na ognjenim kolima poput proroka Ilije, kako dijeli drago kamenje kršćanskih kreposti: bijelo za čistoću, crveno za ljubav, ljubičasto za poniznost i kestenjasto za strpljivost.
Predaja bilježi i čudesno umnažanje ulja u samostanu karmelićanki u Firenci 1806. godine: nakon što su redovnice uljem iz svjetiljke s njezina groba pomazale bolesnike i ispraznile posudu, pronašle su posudu ponovno punu čistoga ulja pod njezinom slikom. Također, godine 1741. ukazala se u bijeloj haljini s vijencem ruža jednom očajnom mletačkom mladiću u Firenzi, odvrativši ga od kobnoga čina i spasivši njegovu obitelj.
Štovanje i zaštitništvo
Štovanje blažene Marije Bartolomeje potvrdio je papa Pio VII. 11. srpnja 1804. godine, proglasivši je blaženom. Njezin se liturgijski spomendan slavi 28. svibnja, na dan njezina prelaska u vječnost.
Njezino neraspadnuto tijelo čuva se i časti u samostanu karmelićanki Santa Maria degli Angeli u firentinskom predjelu Careggi. U umjetnosti se prikazuje kako leži u bolesničkoj postelji u dominikanskom habitu, s krunom od cvijeća na glavi, raspelom na prsima i knjigom Svetoga pisma, okružena golubicama ili pticama koje su boravile u njezinoj sobi.
Isti dan, 28. svibnja, slave se i
- Blažena Margareta Pole, mučenica 16. stoljeće
- Blaženi Antun Julijan Nowowiejski, biskup i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Lanfranc od Canterburyja, biskup 11. stoljeće
- Blaženi Toma Ford, Ivan Shert i Robert Johnson, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće
- Sveta Ubaldeska Taccini, djevica 13. stoljeće
- Sveti German od Pariza, biskup 6. stoljeće
- Sveti Just od Urgella, biskup 6. stoljeće
- Sveti Karaun (Keraun), mučenik 5. stoljeće
- Blaženi Herkulan iz Piegalea, prezbiter 13. stoljeće
- Blaženi Ladislav Demski, mučenik 20. stoljeće
- Sveta Helikonida Korintska, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Pavao Hạnh, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Vilim Gelonski, redovnik 9. stoljeće