Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 9. stoljeće › Spomen › Sveti Vilim Gelonski

SVETAC · REDOVNIK

Sveti Vilim Gelonski

Spomendan
28. svibnja
Razdoblje
9. stoljeće

Život

Sveti Vilim Gelonski, poznat i kao Vilim Akvitanski, rodio se oko 755. godine kao sin grofa Teodorika i Aldane, kćeri Karla Martela. Kao bliski rođak Karla Velikoga, odrastao je na carskome dvoru gdje se istaknuo izvanrednom vojnom vještinom, plemenitošću i krepošću. Karlo Veliki postavio ga je za grofa Toulousea i vojvodu Akvitanije. Vilim je postao jedan od najslavnijih vojskovođa carstva; uspješno je branio kršćanske granice od provala Saracena i 801. godine oslobodio grad Barcelonu.

Ipak, usred najveće vojne slave i svjetovnih časti, Vilimovo je srce čeznulo za Kristom. Bio je prožet dubokim duhovnim prijateljstvom sa svetim Benediktom Anijanskim, velikim obnoviteljem monaštva. Pod Benediktovim utjecajem, Vilim je 804. godine na svom posjedu u divljoj dolini Gellone u Narbonskoj Galiji utemeljio samostan.

Nakon smrti svoje voljene supruge, Vilim je 806. godine donio konačnu odluku: na oltar svetišta svetoga Julijana u Brioudeu položio je svoje oružje i viteški oklop, odrekao se svih carskih časti i bogatstva te je u samostanu Gellone obukao skromni redovnički habit. U samostanu je živio u najvećoj poniznosti i strogosti; nekadašnji slavni vojvoda dragovoljno je pekao kruh, posluživao braću, nosio vodu i provodio noći u molitvi. Preminuo je u miru u Gelloneu 28. svibnja 812. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Katolička Crkva slavi spomendan svetoga Vilima Gelonskoga 28. svibnja, kako stoji u Rimskom martirologiju. Opatija Gellone prozvana je Saint Guilhem le Désert te je postala slavno svetište na hodočasničkom putu za Santiago de Compostelu. U njoj se s velikim poštovanjem čuva čestica Istinskoga križa koju mu je darovao Karlo Veliki. Zaštitnik je vojnika, vitezova i oružara. U umjetnosti se prikazuje kao monah koji ispod habita nosi oklop, držeći u ruci križ ili mač položen na tlo.

Isti dan, 28. svibnja, slave se i