SVETAC · PAPA
Sveti Nikola I. Veliki
- Spomendan
- 13. studenoga
- Razdoblje
- 9. stoljeće
Život
Sveti Nikola I., prozvan Veliki, rođen je u Rimu u uglednoj obitelji branitelja Teodora te je stekao izvrsnu naobrazbu u bogoslovlju i crkvenome pravu. Zbog svojih vrlina, mudrosti, rječitosti i pobožnosti rano je stupio u crkvenu službu. Papa Sergije II. zaredio ga je za subđakona, a papa Lav IV. za đakona. Nakon smrti pape Benedikta III., 24. travnja 858. godine jednoglasno je izabran za rimskoga biskupa te istoga dana posvećen i ustoličen u bazilici svetog Petra u nazočnosti cara Ludovika II..
U doba kada se carstvo Karla Velikoga raspadalo na zaraćene dijelove, a crkvena stega u Europi slabjela pod pritiskom svjetovnih vladara, papa Nikola pojavio se kao neustrašivi branitelj papinskog primata i Božjega zakona. S velikom je odlučnošću ustao protiv zloporaba moćnih biskupa. Tako je prisilio na pokornost ravenskoga nadbiskupa Ivana koji je ugnjetavao vjernike i krivotvorio isprave, te je potvrdio vrhovni autoritet Rimske Stolice u sporovima s nadbiskupom Hinkmarom iz Reimsa.
Posebnu je hrabrost pokazao u obrani nerazrješivosti kršćanskoga braka. Kada je kralj Lotar II. Lotarinški napustio svoju zakonitu ženu Teutbergu kako bi se oženio priležnicom Valdradom, a potkupljeni biskupi na sinodama u Aachenu i Metzu odobrili taj preljubnički savez, Nikola je poništio njihove odluke i raščinio nadbiskupe Triera i Kölna. Kralj je s vojskom opkolio Rim i držao papu dva dana zatvorena u bazilici svetog Petra bez hrane, no sveti namjesnik Kristov nije pokleknuo pred silom, ostavši nepokolebljiv u obrani svetosti braka.
Na Istoku se snažno usprotivio nepravednom svrgavanju svetog patrijarha Ignacija i nezakonitom uzdignuću Focija na carigradsku stolicu, odbivši priznati uzurpatora. Istodobno je gajio veliku misijsku revnost, podupirući svetog Anskara na sjeveru i odgovarajući na sto i šest pitanja bugarskoga kneza Borisa o kršćanskoj vjeri u glasovitom pismu odgovora Bugarima. U Rimu je gradio i obnavljao hramove te svakodnevno hranio siromahe. Iscrpljen neumornim naporima za dobro opće Crkve, preminuo je 13. studenoga 867. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetog Nikole I. Velikoga slavi se 13. studenoga. Njegovo tijelo počiva u bazilici svetog Petra u Rimu. Crkva ga časti kao jednoga od najvećih papa u povijesti koji je apostolskom snagom učvrstio autoritet Rimske Stolice i branio Božji zakon u cijelome svijetu.
Isti dan, 13. studenoga, slave se i
- Sveta Augustina Pietrantoni, djevica 19. stoljeće
- Sveti Abon od Fleuryja, opat 11. stoljeće
- Sveti Antonin, Nicefor, Zebina, German i Manata, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Brikcije od Toursa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Dalmacije od Rodeza, biskup 6. stoljeće
- Sveti Eugen III. od Toleda, biskup 7. stoljeće
- Sveti Homobon (Omobono) Tucenghi, laik 12. stoljeće
- Sveti Kvinkcijan od Clermont-Ferranda, biskup 5. stoljeće
- Sveti Leonijan od Viennea, opat 6. stoljeće
- Sveti Mitrij iz Aixa, mučenik 5. stoljeće
- Blažena Marija od Pokroviteljstva Giner Gomis, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Ivan Gonga Martínez, mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Petar Vičev, Pavao Džidžov i Jozafat Šiškov, prezbiteri i mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Warmund od Ivree, biskup 11. stoljeće
- Sveta Makselinda, djevica i mučenica 7. stoljeće
- Sveti Arkadije, Paskazije, Prob i Eutihijan, mučenici 5. stoljeće
- Sveti Florencije, biskup, i Amancije, prezbiter 6. stoljeće
- Sveti Himerije, pustinjak 7. stoljeće