Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 9. stoljeće › Životopisi › Sveti Josip Himnograf

Sveti Josip Himnograf
Klikni za povećanje
×
Sveti Josip Himnograf
Sveti Josip Himnograf. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PREZBITER

Sveti Josip Himnograf

Spomendan
3. travnja
Razdoblje
9. stoljeće
Smrt
886.

Život

Sveti Josip Himnograf rodio se na Siciliji oko 816. godine u pobožnoj obitelji. Zbog arapskih provala njegova je obitelj morala napustiti Siciliju i prijeći u Grčku. Josip se u ranoj mladosti povukao u samostan u Solunu, gdje je primio monaški posvećeni stalež i sveti red prezbiterata. Kasnije je došao u Carigrad, gdje je postao bliski suradnik svetoga Grgura Dekapolita.

U to je vrijeme Crkvu ponovno potresao žestok progon ikonoboraca koji su uništavali svete slike. Zbog svoje obrane pravovjerja, monasi su poslali Josipa u Rim kako bi zatražio pomoć i zaštitu Apostolske Stolice i rimskoga prvosvećenika. Na putu prema Rimu presreli su ga arapski gusari, zarobili ga i odveli na otok Kretu, gdje je proveo nekoliko godina u teškom tamnovanju, tješeći sužnje svojom postojanom vjerom.

Nakon što se čudesno oslobodio iz tamnice, vratio se u Carigrad. Kada su ikonoborci ponovno preuzeli vlast, podnio je mnoga progonstva i progonstvo u Herson na Krimu. Nakon konačne pobjede pravovjerja i obnove štovanja ikona, Josip je vraćen u carski grad, gdje mu je povjerena odgovorna služba čuvara svetoga posuđa i riznice bazilike svete Sofije. Svojim izvanrednim pjesničkim darom obogatio je bogoslužje sastavivši bezbrojne liturgijske kanone i himne. Preminuo je u miru u Carigradu 3. travnja 886. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan svetoga Josipa Himnografa slavi se 3. travnja. Rimski martirologij bilježi njegov spomen u Carigradu, nazivajući ga monahom i prezbiterom koji je u vrijeme bijesa ikonoklasta poslan u Rim tražiti zaštitu Apostolske Stolice, podnio mnoge nevolje te naposljetku preuzeo čuvanje svetoga posuđa crkve svete Sofije. U sakralnoj ikonografiji prikazuje se u monaškom i svećeničkom ruhu sa svitkom himana i perom u ruci, često uz liturgijsko posuđe. Časti se kao zaštitnik crkvenih pjesnika, himnopisaca i sakristana.

Isti dan, 3. travnja, slave se i