Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 9. stoljeće › Životopisi › Sveti Meinrad od Einsiedelna

Sveti Meinrad od Einsiedelna
Klikni za povećanje
×
Sveti Meinrad od Einsiedelna
Sveti Meinrad od Einsiedelna. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PREZBITER I PUSTINJAK

Sveti Meinrad od Einsiedelna

Spomendan
21. siječnja
Razdoblje
9. stoljeće
Smrt
861.

Život

Sveti Meinrad rođen je u plemićkoj obitelji Hohenzollern te se od rane mladosti posvetio Bogu u glasovitom benediktinskom samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru. Ondje je primio svećenički red i stekao temeljitu bogoslovnu naobrazbu, poučavajući mlađu braću u samostanskoj školi.

Vođen čežnjom za potpunom samoćom i neprekidnom molitvom, uz dopuštenje poglavara napustio je samostan i povukao se u guste planinske šume u blizini Zürichškog jezera u Švicarskoj. Ondje je sagradio malu ćeliju i kapelu posvećenu Presvetoj Bogorodici, postavši pustinjak. Dane je provodio u molitvi, askezi i teškom tjelesnom radu. Narod ga je ubrzo počeo posjećivati tražeći duhovne savjete i molitvu. Dana 21. siječnja 861. godine dvojica razbojnika, nadajući se da će u njegovoj ćeliji pronaći blago koje su mu navodno darovali posjetitelji, napala su svetoga pustinjaka i okrutno ga ubila. Na mjestu njegove pustinjačke ćelije kasnije je podignut slavni benediktinski samostan Einsiedeln.

Čuda

Prema trajnoj crkvenoj predaji, svetoga su Meinrada u šumi redovito pratila dva pitoma gavrana koja su primala hranu iz njegovih ruku. Nakon njegova ubojstva, ti su gavrani bučnim graktanjem i letom pratili ubojice sve do obližnjega grada, čime su razbojnici prepoznati i privedeni pravdi.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Meinrada slavi se 21. siječnja. Njegove se relikvije časte u opatiji Einsiedeln u Švicarskoj. U umjetnosti se prikazuje kao benediktinski pustinjak s dva gavrana uz sebe ili s batinom kojom je usmrćen. Zaštitnik je samostana Einsiedeln i cijeloga toga kraja.

Isti dan, 21. siječnja, slave se i