Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 16. stoljeće › Životopisi › Blažena Margareta Pole

Blažena Margareta Pole
Klikni za povećanje
×
Blažena Margareta Pole
Blažena Margareta Pole. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · MUČENICA

Blažena Margareta Pole

Spomendan
28. svibnja
Razdoblje
16. stoljeće
Smrt
1541.

Život

Blažena Margareta Pole rođena je 14. kolovoza 1473. godine u dvorcu Farleigh Hungerford u Somersetu kao kći Georgea Plantageneta, vojvode od Clarencea, i Isabelle Neville. Potjecala je izravno iz engleske kraljevske dinastije, kao nećakinja kraljeva Edvarda IV. i Rikarda III. Njezino djetinjstvo bilo je obilježeno obiteljskim tragedijama proizišlim iz borbi za prijestolje: majka joj je rano umrla, a otac je optužen i pogubljen kada su joj bile samo tri godine.

Nakon pobjede Henrika VII., kralj ju je 1487. godine dao za ženu svome rođaku sir Richardu Poleu kako bi učvrstio mir među velikaškim kućama. U sretnom braku rodila je petero djece. Kada joj je suprug 1504. godine preminuo, ostala je udovica s maloljetnom djecom. Svoga trećega sina, Reginalda, usmjerila je prema crkvenom pozivu, a on je kasnije postao ugledni kardinal, papinski izaslanik i posljednji katolički nadbiskup Canterburyja.

Stupanjem na prijestolje Henrika VIII. 1509. godine, kralj je prema Margareti iskazao veliku naklonost, nazivajući je najsvetijom ženom u Engleskoj. Vratio joj je djedovske posjede i podijelio joj naslov grofice od Salisburyja, čime je postala jedna od rijetkih žena s vlastitim plemićkim naslovom u kraljevstvu. Postala je bliska prijateljica i dvorska dama kraljice Katarine Aragonske, a po rođenju princeze Marije Tudor postala je njezina krsna i krizmana kuma te upraviteljica njezina dvora i odgojiteljica.

Kada je Henrik VIII. zatražio razvrgnuće braka s kraljicom Katarinom kako bi oženio Anne Boleyn, Margareta je ostala nepokolebljivo vjerna zakonitoj kraljici i Katoličkoj Crkvi. Odbila je kraljev zahtjev da princezu Mariju proglasi nezakonitom, zbog čega je otpuštena sa službe, premda je molila da joj se dopusti služiti princezi o vlastitom trošku. Njezin sin Reginald Pole napisao je i poslao kralju teološko djelo O obrani crkvenoga jedinstva, u kojemu je otvoreno osudio kraljevo prisvajanje crkvene vlasti i raskid s Rimom. Kraljev je gnjev bio silovit te se okrenuo protiv preostalih članova obitelji Pole u Engleskoj.

U studenome 1538. godine uhićeni su Margaretini sinovi i rođaci te pogubljeni na Tower Hillu. Deset dana kasnije uhićena je i ostarjela grofica. Kraljevski istražitelji satima su je ispitivali, no nisu mogli pronaći nikakvu krivnju ni izdajničku riječ. Zatočena je u dvorcu Cowdray, a Thomas Cromwell je u Parlamentu proveo osudu bez saslušanja, podmetnuvši kao dokaz svilenu tkaninu s izvezenim Pet Kristovih rana koja je navodno pronađena u njezinoj škrinji.

Premještena je u londonsku kulu Tower, gdje je gotovo dvije godine provela u vlažnoj ćeliji, trpeći od zime, gladi i nedostatka tople odjeće. Ujutro 27. svibnja 1541. godine priopćeno joj je da će biti pogubljena unutar jednoga sata. Mirno je odgovorila da nikakav zločin nije počinila, ali je dostojanstveno i smireno pošla na gubilište na trgu unutar kule Tower. Ondje je pred oko stotinu i pedeset svjedoka podnijela mučeničku smrt odrubljivanjem glave, prinijevši svoj život Kristu u šezdeset i osmoj godini života.

Štovanje i zaštitništvo

Grofica Margareta Pole čašćena je kao mučenica koja je posvjedočila nepovredivost kršćanskoga braka i vjernost rimskome biskupu. Papa Lav XIII. ubrojio ju je među blaženike Katoličke Crkve 29. prosinca 1886. godine. Njezin se liturgijski spomendan u općem kalendaru slavi 28. svibnja, a u mnogim se engleskim biskupijama spominje i 27. svibnja.

Pokopana je u kapeli svetoga Petra u okovima unutar kule Tower. U kršćanskoj umjetnosti blažena se Margareta prikazuje u plemićkoj odjeći engleskih grofica, s krunicom u ruci, knjigom časoslova i palmom mučeništva, često uz prikaz sjekire.

Isti dan, 28. svibnja, slave se i