SVETAC · MUČENIK
Sveti Toma More
- Spomendan
- 6. srpnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
Život
Sveti Toma More rođen je 7. veljače 1478. godine u srcu Londona, kao sin uglednoga odvjetnika i suca sir Johna Morea. Stekao je izvrsnu klasičnu naobrazbu u školi svetoga Antuna u Londonu te potom na sveučilištu u Oxfordu, gdje je ovladao latinskim i grčkim jezikom te se zbližio s vodećim kršćanskim humanistima, osobito s Erazmom Roterdamskim. Na očev zahtjev posvetio se pravu na učilištu Lincoln's Inn i postao sjajan odvjetnik. U ranoj se mladosti ozbiljno lomio oko svećeničkoga ili redovničkoga zvanja te je dulje vrijeme živio uz londonsku kartuziju, dijeleći s monasima molitvu i strogost. Odlučivši ostati u laičkom staležu, sačuvao je strogi pokornički duh, noseći cijeloga života pokorničku košulju od kostrijeti ispod otmjenih odijela.
Oženio se Jane Colt 1505. godine i s njom imao četvero djece, a nakon njezine prerane smrti oženio je Alice Middleton, vodeći uzoran obiteljski dom ispunjen molitvom, glazbom i ljubavlju. Svojim je kćerima, osobito Margaret, pružio jednako temeljitu klasičnu i teološku naobrazbu kao i sinu, što je u ono doba bilo iznimno i napredno. Godine 1516. objavio je svoje najslavnije književno djelo »Utopija«, u kojem je kroz sliku zamišljenoga društva razmatrao pravdu, mudrost i poredak.
Kralj Henrik VIII. privukao ga je u svoju službu, imenovao vitezom i povjeravao mu visoke diplomatske zadaće. Pomogao je kralju pri pisanju djela »Obrana sedam sakramenata« u obrani papinstva protiv zabluda Reformacije. Godine 1529. postao je lord kancelar Engleske, najviši državni dužnosnik nakon kralja. Na toj je službi bio uzor nepotkupljivosti, pravednosti i zaštite siromaha. No, kada je Henrik VIII. zatražio poništenje svoga zakonitog braka s Katarinom Aragonskom i počeo prisvajati vrhovnu vlast nad Crkvom, Toma se povukao sa svih položaja i dao ostavku 1532. godine, radije birajući siromaštvo nego sudjelovanje u raskolu.
Godine 1534. odbio je položiti Prisegu o nasljeđivanju kojom se potvrđivao kraljev nezakoniti brak i nijekala vlast rimskoga biskupa. Zatočen je u Londonskom tornju, gdje je proveo više od godinu dana u strogoj ćeliji, pišući pobožne rasprave i molitve o Kristovoj muci. Na montiranom suđenju u Westminsteru osuđen je na smrt na temelju lažnih svjedočanstava. Dana 6. srpnja 1535. godine izveden je na stratište Tower Hill u Londonu. Zadržao je vedrinu duha do posljednjega trenutka te je pred krvnikovu sjekiru izrekao svoje besmrtne riječi: »Umirući ostajem dobar kraljev sluga, ali ponajprije Božji sluga«.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Tome Morea slavi se 6. srpnja, dok se u općem kalendaru Katoličke Crkve slavi 22. lipnja zajedno sa svetim Ivanom Fisherom. Papa Lav XIII. proglasio ga je blaženim 1886. godine, a papa Pio XI. kanonizirao ga je 19. svibnja 1935. godine. Sveti papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 2000. godine nebeskim zaštitnikom državnika, vladara i političara. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u plemićkoj i kancelarskoj odjeći s teškim zlatnim ovratnikom, držeći knjigu, pero i mučeničku palmu uz sjekiru. Zaštitnik je pravnika, odvjetnika, političara, velikih obitelji i odgojitelja.
Isti dan, 6. srpnja, slave se i
- Blažena Marija Terezija Ledóchowska, djevica 20. stoljeće
- Blažena Nazarija Ignacija od svete Terezije od Isusa March Mesa, djevica 20. stoljeće
- Sveta Marija Goretti, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Sveti Goar, prezbiter i pustinjak 7. stoljeće
- Sveti Paladije, biskup 5. stoljeće
- Sveti Romul od Fiesolea, đakon i mučenik 1. stoljeće
- Sveti Sisoje Veliki, pustinjak 5. stoljeće
- Blažena Suzana Agata de Loye, djevica i mučenica 18. stoljeće
- Blaženi Augustin Josip Desgardin, redovnik i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Toma Alfield, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveta Kirijaka (Nedjelja), djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveta Monena, opatica 6. stoljeće
- Sveti Just iz Condata, redovnik 5. stoljeće
- Sveti Petar Wang Zuolong, mučenik 20. stoljeće