SVETAC · PREZBITER I PUSTINJAK
Sveti Goar
- Spomendan
- 6. srpnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 649.
Život
Sveti Goar rodio se oko 585. godine u Akvitaniji u plemenitoj i uglednoj kršćanskoj obitelji. Od najranijega djetinjstva pokazivao je duboku pobožnost, a molitva i razmatranje vjerskih istina bili su neprekidno zanimanje njegova srca i uma. Primivši svete redove prezbitera, s velikom je revnošću radio na spasenju povjerenih duša. Međutim, želeći se potpuno posvetiti Bogu u skrovitosti, odlučio je napustiti domovinu.
Oko 618. godine stigao je na obale rijeke Rajne, na područje Trierske biskupije, te se nastanio u šumovitoj divljini u blizini mjesta Oberwesela. Ondje je podigao malu kapelu i hospicij kako bi u ljubavi primao putnike, siromahe i hodočasnike te se brinuo za spasenje njihovih duša, pruživši im hranu i duhovnu utjehu. Ipak, zavidni ljudi lažno su ga optužili kod trierskoga biskupa Rustika za licemjerje i neumjerenost. Goar je pozvan pred biskupa da se opravda, no Bog je posvjedočio njegovu potpunu nevinost.
Kada je franački kralj Sigebert III. saznao za Goarovu svetost i mudrost, pozvao ga je na dvor u Metz i ponudio mu upravu Trierske biskupije. Sveti se pustinjak uplašio tereta biskupskoga dostojanstva te je ponizno zatražio vrijeme za razmišljanje. Vrativši se u svoju dragu pustinju uz Rajnu, razbolio se i sveto preminuo prije nego što mu je nametnut biskupski jaram, 6. srpnja 649. godine.
Čuda
Sveti je Goar bio proslavljen čudesnim znakovima. Predaja bilježi da je pred biskupom Rustikom objesio svoj ogrtač o sunčevu zraku, a Bog je tim znamenjem posramio njegove lažne tužitelje. Molitvom je spasio brojne lađare na opasnim brzacima i virovima rijeke Rajne te ozdravljao bolesne koji su dolazili u njegovo svratište.
Štovanje i zaštitništvo
Katolička Crkva slavi spomendan svetoga Goara 6. srpnja, kako navodi i Rimski martirologij. Nad njegovim grobom uz rijeku Rajnu izrastao je grad Sankt Goar, koji nosi njegovo ime. Glavni je zaštitnik gostioničara, hotelijera, lončara i lađara na rijeci Rajni. U umjetnosti se prikazuje kao svećenik pustinjak, s knjigom i križem u ruci, često s ogrtačem koji lebdi na sunčevoj zraci ili uz posudu s hranom za putnike.
Isti dan, 6. srpnja, slave se i
- Blažena Marija Terezija Ledóchowska, djevica 20. stoljeće
- Blažena Nazarija Ignacija od svete Terezije od Isusa March Mesa, djevica 20. stoljeće
- Sveta Marija Goretti, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Sveti Paladije, biskup 5. stoljeće
- Sveti Romul od Fiesolea, đakon i mučenik 1. stoljeće
- Sveti Sisoje Veliki, pustinjak 5. stoljeće
- Blažena Suzana Agata de Loye, djevica i mučenica 18. stoljeće
- Blaženi Augustin Josip Desgardin, redovnik i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Toma Alfield, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveta Kirijaka (Nedjelja), djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveta Monena, opatica 6. stoljeće
- Sveti Just iz Condata, redovnik 5. stoljeće
- Sveti Petar Wang Zuolong, mučenik 20. stoljeće
- Sveti Toma More, mučenik 16. stoljeće