SVETAC · BISKUP I CRKVENI NAUČITELJ
Sveti Izidor Seviljski
- Spomendan
- 4. travnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 636.
Život
Sveti Izidor Seviljski rođen je oko 560. godine u Cartageni u Španjolskoj od plemenitih roditelja Severijana i Teodore. Njegova je obitelj bila prava škola svetosti: stariji brat Leandar bio je njegov predšasnik na nadbiskupskoj stolici u Sevilli, mlađi brat Fulgencije postao je biskup Astigija, a sestra Florentina bila je opatica koja je vodila brojne samostane. Izidor se školovao u katedralnoj školi u Sevilli pod vodstvom brata Leandra, svladavši latinski, grčki i hebrejski jezik te postavši najučeniji čovjek svoga doba.
Nakon Leandrove smrti oko 600. godine, Izidor ga je naslijedio na stolici nadbiskupa Seville. Preuzeo je vodstvo Crkve u prijelomnom razdoblju kada se na tlu Španjolske oblikovao novi hispansko-vizigotski narod. Izidor se posvetio potpunom iskorjenjivanju arijanskoga krivovjerja među Vizigotima i učvršćenju crkvene discipline. Predsjedao je Drugom saboru u Sevilli 619. godine, a vrhunac njegova rada bio je Četvrti nacionalni sabor u Toledu 633. godine, na kojemu su doneseni ključni kanoni za čitavo kraljevstvo. Naložio je osnivanje sjemeništa uz svaku katedralu, propisao studij slobodnih umijeća, grčkoga, prava i medicine te zaštitio samostane.
Izidor je bio neizmjerno plodan pisac i posljednji od velikih zapadnih crkvenih otaca. Njegovo najpoznatije remek-djelo su Etimologije u dvadeset knjiga, prva kršćanska enciklopedija u kojoj je sabrao, sustavno uredio i sačuvao cjelokupno znanje antičkoga svijeta. Napisao je i Povijest Gota, Vandala i Sveva, djelo O znamenitim muževima, spise O crkvenim službama, Knjigu o naravi stvari te brojne biblijske komentare. Pred smrt je razdijelio sav svoj imetak siromasima, obukao pokornički habit, primio sveto pomazanje i zatražio oproštenje od okupljenoga puka u katedrali. Preminuo je u miru u Sevilli 4. travnja 636. godine. Papa Inocent XIII. proglasio ga je 1722. godine crkvenim naučiteljem.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Izidora slavi se 4. travnja, kako navodi Rimski martirologij. Njegove su relikvije 1063. godine svečano prenesene u León, gdje počivaju u bazilici svetoga Izidora. Glavni je zaštitnik Seville, znanstvenika, studenata, a u suvremeno doba štuje se kao nebeski zaštitnik interneta i računala. Prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i pastoralom, držeći u ruci pero i veliku knjigu Etimologija.
Isti dan, 4. travnja, slave se i
- Blaženi Franjo Marto, pastir 20. stoljeće
- Blaženi Josip Benedikt Dusmet, biskup 19. stoljeće
- Blaženi Kajetan Catanoso, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Benedikt Crnac (Moro), redovnik 16. stoljeće
- Sveti Petar od Poitiersa, biskup 12. stoljeće
- Sveti Platon Studitski, opat 9. stoljeće
- Blaženi Vilim Cuffitelli, pustinjak 15. stoljeće
- Sveti Agatopod, đakon, i Teodul, lektor, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj 4. stoljeće