SVETICA · KRALJICA I REDOVNICA
Sveta Batilda
- Spomendan
- 30. siječnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 680.
Život
Sveta Batilda (ili Batilda Franačka) bila je kraljica i redovnica koja je posvetila Franačko Kraljevstvo svojim svetim životom, mudrim upravljanjem i brigom za siromahe u sedmom stoljeću. Potjecala je iz anglosaske Engleske, no kao mlada djevojka bila je zarobljena od strane gusara i prodana u ropstvo u Galiju, u službu Erhinoalda, majordoma neustrijskoga kraljevskoga dvora. Unatoč ropskomu položaju, Batilda se odlikovala iznimnom ljepotom duha, pobožnošću, skromnošću i mudrošću, pa joj je gospodar povjerio vođenje cijeloga kućanstva. Nakon smrti svoje supruge Erhinoald ju je htio oženiti, no Batilda se u svojoj poniznosti sakrila i izbjegla tu čast.
Mladi neustrijski kralj Klodovik II. zapazio je njezine rijetke kreposti i plemenitost, otkupio je iz ropstva i uzeo za svoju zakonitu suprugu 649. godine. Postavši kraljicom, Batilda se nije uzoholila, nego je njezina svetost zasjala novim sjajem: provodila je sate u molitvi, obilazila bolesne i siromašne te bila prava majka svoga naroda. Kralj Klodovik II. umro je 656. godine, ostavivši je s trojicom malodobnih sinova: Klotarom, Hilderikom i Teodorikom. Plemstvo je proglasilo petogodišnjega Klotara III. za kralja, a Batilda je preuzela upravljanje kraljevstvom kao namjesnica.
Uz savjet svetih biskupa Eligija iz Noyona, Audoena iz Rouena i Leodegara iz Autuna, kraljica Batilda provela je dalekosežne evanđeoske reforme. Sjećajući se vlastitoga sužanjstva, zakonom je ukinula sramotnu trgovinu kršćanskim robljem, otkupljivala zarobljenike vlastitim novcem i odlučno iskorijenila simoniju među klerom. Svojim je bogatstvom podigla brojne bolnice i utemeljila slavne samostane: opatiju Corbie za monahe i opatiju Chelles kod Pariza za redovnice, a velikodušno je pomagala i opatije Jumièges, Jouarre i Luxeuil.
Kada su njezini sinovi stasali za samostalno vladanje, Batilda je s radošću ostavila kraljevski dvor i povukla se u svoju voljenu opatiju Chelles. Položila je kraljevske krune i haljine, zatraživši da u samostanu zauzme najniže mjesto iza novakinja. Provodila je dane u ručnom radu, kuhanju i posluživanju bolesnica vlastitim rukama. Nakon petnaest godina skrovitoga monaškoga života, predosjetivši svoj odlazak, u miru je usnula u Gospodinu početkom 680. godine u Chellesu.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svete Batilde 30. siječnja (u nekim krajevima 26. siječnja). Papa Nikola I. uvrstio ju je u popis svetih, a njezino se tijelo stoljećima s velikom pobožnošću častilo u opatiji Chelles kod Pariza. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u kraljevskom ruhu preko kojega nosi redovnički veo i habit, držeći u ruci model crkve ili opatije, posudu za posluživanje siromaha i pokidane lance robova. Zaštitnica je udovica, majki, obraćenika, robova i siromaha.
Isti dan, 30. siječnja, slave se i
- Blažena Karmela García Moyón, mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Sebastijan Valfrè, prezbiter 18. stoljeće
- Sveta Aldegunda od Maubeugea, opatica 7. stoljeće
- Sveta Hijacinta Mariscotti, djevica 17. stoljeće
- Sveta Martina Rimska, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Adelelm od Burgosa, opat 11. stoljeće
- Sveti Armentarij od Pavije, biskup 8. stoljeće
- Sveti David Galván Bermúdez, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Matija Jeruzalemski, biskup 2. stoljeće
- Sveti Mucijan Marija Wiaux, redovnik 20. stoljeće
- Sveti Toma Khuông, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Blaženi Franjo Taylor, otac obitelji i mučenik 17. stoljeće
- Blaženi Kolumba Marmion, opat 20. stoljeće
- Blaženi Sigismund Pisarski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Barsimej od Edese, biskup 3. stoljeće
- Sveti Pavao Ho Hyob, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Teofil Mlađi, mučenik 8. stoljeće