SVETAC · PAPA
Sveti Agaton
- Spomendan
- 10. siječnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 681.
Život
Sveti Agaton, papa, upravljao je Rimskom Crkvom u sedmom stoljeću, od 27. lipnja 678. do 10. siječnja 681. godine, kao nasljednik pape Dona. Rođen je na Siciliji krajem šestoga stoljeća u pobožnoj i bogatoj obitelji. Nakon smrti svojih roditelja razdijelio je sve imanje siromasima i stupio u benediktinski samostan svetoga Hermesa u Palermu, gdje je proveo mnoga desetljeća u dubokoj molitvi, poniznosti i strogom redovničkom životu. Imao je više od stotinu godina kada je zbog svoje iznimne svetosti, blagosti i mudrosti izabran na Petrovu stolicu u Rimu.
Njegov kratki, ali povijesni pontifikat bio je obilježen odlučnom borbom za čistoću pravovjernoga katoličkoga nauka i crkveno jedinstvo. U Rimu je s očinskom ljubavlju primio svetoga Vilfrida, biskupa Yorka, koji je bio nepravedno svrgnut sa svoje stolice, te ga je na lateranskom sinodu rehabilitirao i vratio u službu.
Najveći događaj Agatonova pontifikata bilo je sazivanje Šestoga općega ekumenskoga sabora u Carigradu (Trećega carigradskoga sabora) 680. godine. Papa je na sabor poslao svoje legate s opsežnom i dubokoumnom dogmatskom poslanicom u kojoj je na temelju neprekinute predaje Rimske stolice nepobitno definirao katolički nauk o dvije naravne volje i dva djelovanja u Isusu Kristu, Božanskoj i ljudskoj, čime je zauvijek slomljeno monotelitsko krivovjerje. Kada je poslanica pročitana na saboru, saborski su oci jednodušno uskliknuli: "Petar je progovorio na Agatonova usta!" Prije nego što su saborski spisi stigli u Rim na potvrdu, sveti je prvosvećenik u dubokoj starosti predao svoj duh Bogu 10. siječnja 681. godine, a pokopan je u bazilici svetoga Petra u Vatikanu.
Čuda
Papa Agaton se zbog svoje iznimne svetosti i mnogobrojnih čudesnih ozdravljenja koja je činio još za života na bolesnima i opsjednutima s pravom naziva Čudotvorcem (Thaumaturgus). Predaja bilježi kako je samim polaganjem ruku i molitvom u ime Isusa Krista ozdravljao gubavce i slijepe koji su mu dolazili u Rim.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svetoga Agatona, pape, 10. siječnja, ističući njegovo očuvanje cjelovite vjere protiv zabluda monotelita i promicanje crkvenoga jedinstva putem sinoda. Njegov spomen s velikom čašću slavi i Latinska i Grčka Crkva. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom i papinskim križem s tri prečke, držeći u ruci dogmatsku poslanicu o dvjema Kristovim voljama. Zaštitnik je teologa, bolesnika od zaraznih bolesti i rodnoga grada Palerma.
Isti dan, 10. siječnja, slave se i
- Blažena Ana od Anđela Monteagudo, djevica 17. stoljeće
- Blažena Marija od Žalosti Rodríguez Sopeña, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Beninkasa od Cave, opat 12. stoljeće
- Sveta Franciska Saleška (Leonija) Aviat, djevica 20. stoljeće
- Sveti Arkoncije od Viviersa, biskup 8. stoljeće
- Sveti Domicijan Melitenski, biskup 7. stoljeće
- Sveti Pavao Pustinjak, pustinjak 4. stoljeće
- Sveti Valerik (Valerije) iz Bernagea, pustinjak 7. stoljeće
- Blaženi Egidije Di Bello, redovnik 16. stoljeće
- Blaženi Gonzalvo iz Amarantea, prezbiter 13. stoljeće
- Blaženi Grgur X., papa 13. stoljeće
- Sveti Grgur Niski, biskup 13. stoljeće
- Sveti Ivan Jeruzalemski, biskup 5. stoljeće
- Sveti Marcijan Carigradski, prezbiter 5. stoljeće
- Sveti Miltijad, papa 4. stoljeće
- Sveti Petar Urseolo, redovnik 10. stoljeće
- Sveti Petronije od Diea, biskup 5. stoljeće
- Sveti Vilim od Bourgesa, biskup 13. stoljeće