Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 4. stoljeće › Spomen › Sveti Miltijad

SVETAC · PAPA

Sveti Miltijad

Spomendan
10. siječnja
Razdoblje
4. stoljeće

Život

Sveti Miltijad (ili Melkijad), papa, rodio se u Africi, a na rimsku biskupsku stolicu stupio je 311. godine, u presudnom povijesnom trenutku za kršćanstvo. Njegov je pontifikat označio prijelaz iz doba krvavih progona u razdoblje mira. Doživio je pobjedu cara Konstantina Velikoga nad Maksencijem pod znamenjem Kristova križa 312. godine i proglašenje vjerske slobode, kojom je Crkvi vraćena oduzeta imovina i priznato pravo na javno djelovanje. Car Konstantin darovao je papi Miltijadu carsku palaču u Lateranu, koja je postala papinsko sjedište.

Ipak, Miltijadovo upravljanje Crkvom ubrzo je bilo stavljeno na teške kušnje zbog unutrašnjih podjela, napose u njegovoj rodnoj Africi gdje su se pojavili sljedbenici biskupa Donata. Donatisti su odbijali priznati biskupe koji su tijekom progona pod pritiskom predali svete knjige te su stvarali teške nemire i razdore u zajednici. Papa Miltijad pokazao je iznimnu mudrost, blagost i razboritost u rješavanju ovoga bolnog pitanja.

U listopadu 313. godine Miltijad je u Lateranskoj palači sazvao i predvodio rimsku sinodu, na kojoj su sudjelovali italski i galski biskupi. Na sinodi je pomno saslušao obje strane, osudio zablude Donata i potvrdio zakonitost pravovjernoga biskupa Cecilijana Kartaškoga, istodobno ponudivši ruku pomirenja donatističkim klericima ako se vrate u jedinstvo katoličke Crkve. Iscrpljen velikim naporima za postizanje crkvenoga sklada, sveti je papa preminuo u Gospodinu u Rimu u siječnju 314. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan svetoga Miltijada pape slavi se 10. siječnja prema Rimskom martirologiju. Pokopan je na Kalistovu groblju na slavnoj Apijskoj cesti u Rimu, uz grobove svojih svetih predšasnika. Sveti Augustin s velikim je divljenjem pisao o Miltijadu, nazivajući ga istinskim sinom mira i ocem kršćana. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom i papinskim križem, držeći u ruci maslinovu grančicu kao simbol crkvenoga mira ili edikt o slobodi vjere. Zaštitnik je mirotvoraca, sudaca i promicatelja jedinstva Crkve.

Isti dan, 10. siječnja, slave se i