SVETAC · BISKUP I MUČENIK
Sveti Blaž
- Spomendan
- 3. veljače
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 316.
BiskupiMučeniciOpći rimski kalendar
Među najštovanijima: Najštovaniji na hrvatskom području, Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na talijanskom području, Najštovaniji na španjolskom području, Najštovaniji na francuskom području, Najštovaniji na portugalskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveti Blaž, u narodu čašćen i kao sveti Vlaho, bio je biskup grada Sebaste u Armeniji početkom četvrtoga stoljeća. Prema postojanoj crkvenoj predaji, Blaž je prije svoga biskupskoga ređenja bio liječnik u Sebasti. Zbog svoje duboke kršćanske vjere, blagosti i nesebične brige za bolesnike, puk i kler jednodušno su ga izabrali za pastira svoje biskupije. Kao biskup, Blaž je s velikom revnošću propovijedao riječ Božju i utvrđivao povjereno stado.
Kada je car Licinije oko 316. godine pokrenuo progon kršćana na Istoku, carski namjesnik Agrikolaj počeo je hvatati kršćane u Sebasti. Biskup se po Božjem nadahnuću povukao u gorsku osamu i nastanio u jednoj pećini na planini Argej, gdje je provodio vrijeme u neprestanoj molitvi. Namjesnikovi lovci, tražeći divlje zvijeri za amfiteatar, pronašli su biskupa u pećini i smjesta ga uhitili.
Doveden pred Agrikolaja, Blaž je odbio prinijeti žrtve rimskim idolima. Podvrgnut je strahovitim mukama: derali su mu tijelo željeznim češljevima i rastezali ga na mučilima. Zabilježeno je da je s njime mučeništvo podnijelo i sedam pobožnih žena. Vidjevši da nikakva mučenja ne mogu pokolebati biskupovu vjernost Gospodinu, namjesnik je zapovjedio da mu se odrubi glava. Tako je sveti Blaž dovršio svoj slavni boj za Krista i primio neuveli vijenac nebeske slave.
Čuda
Sveti Blaž poznat je po čudesnom daru ozdravljanja. Dok je živio u pećini, divlje su zvijeri mirno dolazile k njemu tražeći njegov blagoslov i iscjeljenje rana, ne nanoseći mu nikakvo zlo. Dok je boravio u tamnici čekajući presudu, k njemu je dotrčala jedna očajna majka noseći svoga dječaka koji je bio u smrtnoj opasnosti od gušenja jer mu je u grlu zapela riblja kost. Sveti se Blaž pomolio Bogu, položio ruke na dijete i dječak je istoga časa čudesno ozdravio. Također je jednoj siromašnoj udovici molitvom vratio svinju koju joj je bio oteo vuk.
Štovanje i zaštitništvo
U Rimokatoličkoj Crkvi spomendan svetoga Blaža slavi se 3. veljače, dok ga istočne Crkve spominju 11. veljače. Ubraja se među četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. Na njegov blagdan u crkvama se dijeli tradicionalni blagoslov grla s dvjema ukrštenim svijećama uz svečanu molitvu: »Po zagovoru svetoga Blaža oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugoga zla«.
Njegove se relikvije časte u mnogim kršćanskim središtima, a nadasve u Dubrovniku, čiji je sveti Vlaho stoljetni glavni zaštitnik od 972. godine. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i štapom, držeći u ruci dvije prekrižene svijeće, željezni češalj za vunu ili model grada Dubrovnika. Zaštitnik je liječnika, veterinara, vunara, tkalaca i zidara, te mu se vjernici utječu u svim bolestima grla i dušnika.
Isti dan, 3. veljače, slave se i
- Blažena Marija Helena Stollenwerk, djevica 19. stoljeće
- Sveta Berlinda od Meerbekea, djevica 8. stoljeće
- Sveta Marija od svetog Ignacija Thévenet, djevica 19. stoljeće
- Sveta Marija Rivier, djevica 19. stoljeće
- Sveti Ansgar, biskup 9. stoljeće
- Sveti Celerin Kartaški, lektor i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Lupicin od Lyona, biskup 5. stoljeće
- Sveti Šimun i Ana, pravednik i proročica 1. stoljeće
- Sveti Teridije i Remedije od Gapa, biskupi 4. stoljeće
- Blaženi Helinand iz Froidmonta, redovnik 13. stoljeće
- Blaženi Ivan Nelson, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveta Wereburga, opatica 7. stoljeće
- Sveti Adelin od Cellesa, opat 7. stoljeće
- Sveti Leonije od Poitiersa, prezbiter 4. stoljeće