Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 4. stoljeće › Životopisi › Sveti Feliks i Regula

Sveti Feliks i Regula
Klikni za povećanje
×
Sveti Feliks i Regula
Sveti Feliks i Regula. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVECI · MUČENICI

Sveti Feliks i Regula

Spomendan
11. rujna
Razdoblje
4. stoljeće

Život

Sveti Feliks i njegova sestra Regula bili su slavni mučenici koji su posvjedočili svoju vjeru u Isusa Krista u gradu Zürichu, drevnom Turikumu među Helvećanima, početkom četvrtoga stoljeća. Prema postojanoj crkvenoj predaji, bili su pripadnici glasovite Tebanske legije, sastavljene od vojnika kršćana iz Gornjega Egipta. Kada je legija pod vodstvom svetoga Mauricija odbila prinijeti žrtve poganskim bogovima i bila pogubljena u Agaunumu, Feliks i Regula uspjeli su se skloniti i poći prema istoku preko švicarskih planina.

Stigavši do obala rijeke Limmat na mjestu današnjega Züricha, nastanili su se i počeli naviještati evanđelje tamošnjem stanovništvu, živeći u neprestanoj molitvi, postu i činjenju dobrih djela. No carski namjesnik Decije poslao je potragu za njima. Kada su ih vojnici pronašli, izvedeni su pred sudište.

Brat i sestra neustrašivo su odbili prinijeti žrtve rimskim bogovima Merkuru i Dijani, izjavivši da priznaju samo jedinoga pravoga Boga i Njegova Sina Isusa Krista. Nakon što su podvrgnuti teškim mukama i vrelom ulju, osuđeni su na smrt te su im odrubljene glave na malenom riječnom otoku na rijeci Limmat, čime su primili slavnu mučeničku krunu.

Čuda

Crkvena predaja bilježi čudesan događaj nakon njihova pogubljenja: nakon što su im krvnici odrubili glave, tijela svetih mučenika Feliksa i Regule čudesno su ustala, uzela svoje posječene glave u ruke, prešla četrdeset koraka uzbrdo do mjesta gdje su željela biti pokopana, i ondje u miru legla na zemlju.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetih Feliksa i Regule slavi se 11. rujna, kako navodi Rimski martirologij. Glavni su zaštitnici grada Züricha i Ciriškoga kantona. Na mjestu njihova ukopa car Karlo Veliki podigao je znamenitu crkvu Grossmünster, dok je na mjestu njihova pogubljenja podignuta crkva Wasserkirche. Njihov se lik s posječenim glavama u rukama nalazi na povijesnom grbu i pečatu grada Züricha. U sakralnoj umjetnosti prikazuju se kao vojnik i djevica s mučeničkim palmama, noseći svoje glave u rukama. Zaštitnici su Švicarske i Züricha, a vjernici ih zazivaju za postojanost u vjeri i bratsku slogu.

Isti dan, 11. rujna, slave se i