SVETICA · DJEVICA I MUČENICA
Sveta Barbara Nikomedijska
- Spomendan
- 4. prosinca
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 306.
Među najštovanijima: Najštovaniji na hrvatskom području, Najštovaniji na engleskom području, Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na talijanskom području, Najštovaniji na španjolskom području, Najštovaniji na poljskom području, Najštovaniji na portugalskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveta Barbara bila je djevica i mučenica koja je posvjedočila svoju vjeru početkom četvrtoga stoljeća. Prema crkvenoj predaji, bila je kći bogatoga poganina Dioskora iz Nikomedije. Otac ju je neizmjerno volio, ali ju je u svojoj slijepoj brizi i ljubomori držao zatvorenu u visokoj kuli kako bi je sačuvao od pogleda vanjskoga svijeta. Unatoč toj zatvorenosti, Barbara je čudesnim djelovanjem Božje milosti upoznala kršćansku istinu. Odbila je sve prosce koje joj je otac nudio, odlučivši svoje djevičanstvo zauvijek posvetiti nebeskom Zaručniku Isusu Kristu.
Prije nego što je pošao na daleko putovanje, otac je zapovjedio da se uz njezinu kulu sagradi raskošno kupalište s dva prozora. Za njegove odsutnosti Barbara je naložila graditeljima da načine i treći prozor, kako bi građevina imala tri prozora kao trajni znak i simbol Presvetoga Trojstva. Kada se otac vratio s puta i upitao za razlog te promjene, Barbara mu je neustrašivo priznala da je kršćanka i posvjedočila vjeru u jednoga Boga u trima osobama.
Raspaljen slijepim gnjevom, otac ju je počeo zlostavljati te ju je vlastitim rukama odvukao pred rimskoga carskog namjesnika Martinijana. Namjesnik ju je podvrgnuo strahovitim mukama, no djevica je sve podnosila s nadljudskom snagom i molitvom na usnama. Zajedno s njome muke je podnijela i pobožna žena Julijana. Vidjevši da nikakva mučenja ne mogu slomiti njezinu odanost Kristu, sudac ju je osudio na smrt odsijecanjem glave. Sam bezbožni otac Dioskor prihvatio se uloge krvnika i vlastitoj kćeri odrubio glavu. Pobožni kršćanin Valentin s poštovanjem je preuzeo tijela svete Barbare i Julijane te ih časno pokopao.
Čuda
Pravedna kazna Božja smjesta je sustigla njezina okrutnoga oca. Dok se vraćao kući s mjesta pogubljenja, iz vedra neba udario je grom, ubio ga na mjestu i potpuno spalio njegovo tijelo. Na grobu svete Barbare ubrzo su se počela događati brojna čudesa: bolesnici su zadobivali zdravlje, a nevoljnici i hodočasnici nalazili pomoć i utjehu. Kroz stoljeća je zabilježeno kako je sveta Barbara čudesno pritjecala u pomoć vjernicima koji su bili u životnoj pogibli od ognja i rušenja, poput onoga u Gorkumu 1448. godine, kada je sačuvala na životu pobožnoga štovatelja izbavivši ga iz plamena dok nije primio svete sakramente.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svete Barbare slavi se 4. prosinca. Ubraja se među četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se s kulom koja ima tri prozora, palminom grančicom, a često i s kaležom i posvećenom hostijom u ruci, te uz topove. Sveta je Barbara osobita zaštitnica rudara, topnika, ljevača, arhitekata i građevinara. Puk joj se s velikim pouzdanjem utječe u olujama i grmljavinama, moleći zaštitu od udara groma i požara, a napose kao zagovornici za milost primanja svetih sakramenata pokore i euharistije na smrtnome času.
Isti dan, 4. prosinca, slave se i
- Blaženi Adolf Kolping, prezbiter 19. stoljeće
- Blaženi Franjo Gálvez i Jeronim de Angelis, prezbiteri, i Šimun Yempo, mučenici 17. stoljeće
- Sveti Anon II. od Kölna, biskup 11. stoljeće
- Sveti Aper od Viennea, prezbiter 7. stoljeće
- Sveti Bernard degli Uberti, biskup 12. stoljeće
- Sveti Heraklo Aleksandrijski, biskup 3. stoljeće
- Sveti Ivan Damaščanski, prezbiter i crkveni naučitelj 8. stoljeće
- Sveti Osmund od Salisburyja, biskup 11. stoljeće
- Sveti Sigiramn (Cyran), opat 7. stoljeće
- Sveti Sola od Husena, prezbiter i pustinjak 8. stoljeće
- Blaženi Petar Pectinarius iz Siene, trećoredac 13. stoljeće
- Sveta Ada od Le Mansa, opatica 7. stoljeće
- Sveti Feliks od Bologne, biskup 5. stoljeće
- Sveti Ivan Calabria, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Ivan Čudotvorac iz Polibota, biskup 9. stoljeće
- Sveti Meletije od Sevastopola, biskup 4. stoljeće