SVETICA · DJEVICA I MUČENICA
Sveta Lucija Sirakuška
- Spomendan
- 13. prosinca
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 304.
DjeviceMučeniciOpći rimski kalendar
Među najštovanijima: Najštovaniji na hrvatskom području, Najštovaniji na engleskom području, Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na talijanskom području, Najštovaniji na španjolskom području, Najštovaniji na francuskom području, Najštovaniji na poljskom području, Najštovaniji na portugalskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveta Lucija bila je slavna djevica i mučenica koja je posvjedočila svoju vjeru u Isusa Krista u gradu Sirakuzi na otoku Siciliji oko 304. godine, u vrijeme Dioklecijanova progona. Rođena je u bogatoj i plemenitoj obitelji oko 283. godine. Rano je ostala bez oca Rimljana, pa ju je odgajala majka Eutihija. Lucija je u tajnosti zavjetovala svoje djevičanstvo Kristu, želeći sva svoja zemaljska dobra podijeliti siromasima. Kada joj je majka teško oboljela od dugotrajnoga krvarenja, Lucija ju je nagovorila na hodočašće na grob svete Agate u Kataniju. Ondje se usrdno molila za majčino ozdravljenje. Nakon što je majka čudesno ozdravila, Lucija je od nje dobila dopuštenje da svoje imanje razdijeli siromasima.
Taj je čin razbjesnio mladića poganina kojemu je Lucija ranije bila zaručena protiv svoje volje. On ju je iz osvete prijavio carskome namjesniku Paskaziju kao kršćanku. Izvedena pred sud, Lucija je neustrašivo odbila prinijeti žrtve rimskim bogovima, govoreći da je njezino tijelo hram Duha Svetoga. Namjesnik ju je osudio na sramotu u javnoj kući, no po Božjoj sili sveta je djevica postala nepomična poput stijene, pa je ni zaprege volova nisu mogle pomaknuti s mjesta. Zatim su oko nje naložili veliku vatru i polijevali je smolom i uljem, no oganj joj nije naudio. Prije nego što je dovršila svoje svjedočanstvo, primila je svetu pričest, okrijepljena Kruhom Života, a potom joj je krvnik mačem probio grlo. Tako je ušla na vječnu svadbu sa svojim Zaručnikom, čuvajući upaljenu svjetiljku vjere.
Čuda
Prvo veliko čudo vezano uz svetu Luciju bilo je potpuno ozdravljenje njezine majke Eutihije na grobu svete Agate u Kataniji. Tijekom njezina mučenja očitovala se čudesna Božja sila kada je njezino tijelo postalo potpuno nepomično pred slugama koji su je pokušavali odvući, te kada ju je Gospodin očuvao neozlijeđenu usred razbuktala plamena lomače.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svete Lucije Sirakuške slavi se 13. prosinca. Njezino je ime uvršteno u rimski kanon mise svetoga Grgura Velikoga. Njezino je tijelo stoljećima počivalo u Sirakuzi, a kasnije je preneseno u Veneciju, gdje se i danas s velikim poštovanjem čuva u svetištu svete Lucije. Dio relikvija čuva se u katedrali u Bourgesu i u Metzu. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se s mučeničkom palmom, svjetiljkom ili pliticom na kojoj nosi oči, te s mačem koji joj probada grlo. Glavna je zaštitnica slijepih, slabovidnih, očnih bolesnika, staklara, krojača i tkalaca, a vjernici je zazivaju za očuvanje vida i duhovnoga prosvjetljenja.
Isti dan, 13. prosinca, slave se i
- Blaženi Antun Grassi, prezbiter 17. stoljeće
- Sveta Odilija (Otilija) Alzaška, opatica 8. stoljeće
- Sveti Aubert od Cambraija, biskup 7. stoljeće
- Sveti Eustratije, Auksencije, Eugenije, Mardarije i Orest, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Judok (Josse), prezbiter i pustinjak 7. stoljeće
- Blaženi Ivan Marinoni, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Antioh sa Sardinije, mučenik 2. stoljeće
- Sveti Ariston, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Petar Cho Hwa-so i pet drugova, mučenici 19. stoljeće